- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
22. 01. 2013.
14:28 >> 22:06
Uzročnik raka?
Kod ljudi prvi put otkriven četvorostruki DNK
Naučnici sa Univerzitetata Kembridž objavili su da su prvi put u ljudskim ćelijama otkrili DNK sa četvorostrukim nizom baza.
Do sada se uobičajeno smatralo da je DNK dvostruka zavojnica. Međutim, novo istraživanje, predstavljeno u časopisu Nature Chemistry, pokazalo je da u ljudskim ćelijama postoje i četverostruke zavojnice te da bi one mogle da budu povezane s rakom. Naučnici se nadaju da će kontrola ovih struktura jednog dana otkriti nove načine borbe protiv tumora.
'Ove strukture mogle bi se stvarati kada ćelije imaju određeni genotip ili disfunkcionalno stanje', rekao je prof. Šankar Balasubramanian s odsjeka za hemiju na Kembridžu.
'To moramo dokazati. Ako je istina, napad na njih sintetičkim molekulama mogao bi biti zanimljiv način da se selektivno djeluje na disfunkcionalne ćelije', objasnio je.
U februaru će se navršiti 60 godina od dana kada su Džejms Votson i Fransis Krik upali u bar pored laboratorije u Kembridžu i objavili svoje otkriće tajne života, odnosno da su genetske informacije potrebne za razvoj i održavanje organizma sadržane u dvostrukoj zavojnici DNK.
Neka ranija istraživanja ukazala su da postoje i četverostruki lanci DNK, međutim, oni su sada prvi put zabilježeni u ljudskim ćelijama.
Balasubramanianova laboratorija već godinama istražuje molekul koji su Naučnici uspjeli da stvore u laboratoriji. Nazvali su ga G-kvadripleks. G se odnosi na gvanin - jedan od četiri nukleotida (ostali su adenin, citozin i timin), koji drže DNK na okupu i dio su genetskog koda. Čini se da se G kvadripleks stvara u situacijama u kojima gvanina ima u većim količinama.
Tim iz Kembridža pod vodjstvom Đulije Bifi dizajnirao je proteine antitijela koji tragaju za područjima ljudske DNK koja su bogata četverostrukim strukturama i vezuju se za njih. Antitijela su označili fluorescentnim markerima tako da se četverostruki DNA mogao zabilježiti i snimiti čim se pojavio.
Prema prof. Balasubramaninanu njihovo istraživanje važno je za proučavanje tumora čiji razvoj podstiču tzv. mutirani onkogeni koji povećavaju replikaciju DNK.
'Nadam se da će farmaceutske kompanije to uočiti tako da možemo ozbiljnije da ispitamo može li četverostruki DNK da bude dobra meta terapija', rekao je.
Коментари0
Остави коментар