Mina [ Objavio: O.Z. ]

BROJNE POTEŠKOĆE

Informacije iz životne sredine plasirati češće i jasnije

Mediji u Crnoj Gori susrijeću se sa brojnim poteškoćama u pristupu informacijama u vezi sa životnom sredinom, a teme iz te oblasti ne treba da plasiraju sporadično i vezano za katastrofe, već češće, jasnije i sa više stručne argumentacije.

To je ocijenjeno na konferenciji “Proces evropskih integracija, sloboda medija i poglavje 27”, koju je realizovao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da je zaštita životne sredina jedna od najizazovnijih oblasti u procesu pristupanja Uniji, koji zahtijeva značajne reforme, investicije i stratešku viziju na koji način najbolje zaštiti prirodu.

Kako je kazao, u tome je veoma važna uloga građanskog društva i medija, koji ne treba da kanališu samo glas građana, već da ih edukuju kako i na koji način da budu involvirani.

„Zaštita životne sredine nije samo nešto što treba čekirati na putu pristupanja EU. To nije opcija nego nešto što mora da se uradi“, poručio je Orav.

On je kazao da su novinari koje rade na pričama životne sredine imali priliku da se susrijeću sa brojnim poteškoćama u oblasti pristupa informacijama.

Orav je rekao da je veoma važna regionalna saradnja u oblati zaštite životne sredine jer, kako je naveo, uticaj zagađenja i klimatskih promjena ne poznaju granice.

Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu, Ivana Vojinović, smatra da je uloga medija u oblasti životne sredine od ogromnog značaja, jer građani žele da znaju o kvalitetu vazduha koji udišu, vode koji piju, o korišćenju zajedničkih prirodnih resursa.

Ona je navela da je veoma važno medijsko izvještavanje o ekologiji i aktivnostima iz oblasti obuhvaćenih poglavljem 27.

„U pitanju je poglavlje koje po mnogim parametrima, i empirijskom iskustvu, jedno od najtežih i finansijski najzahtjevnijih u pregovaračkom procesu“, rekla je Vojinović i podsjetila da neke novije članice EU i dalje realizuju obaveze iz tog poglavlja u okviru dodijeljenog tranzicionog perioda, a starije izlaze pred Evropski sud pravde i plaćaju penale.

Otvaranje poglavlja 27, kako je navela, znači da počinjen nova naprednija faza koja svima u društvu donosi nove obaveze i odgovornosti.

Vojinović je navela da će remedijacija lokacije Bijela, koja je u toku, biti završena do marta 2020. godine, a da će sredinom ove početi remedijacija lokacije jalovišta Gradac i deponije pepela i šljake Maljevac u Pljevljima.

Kako je dodala, izrada tehničke dokumentacije za Kombinat aluminijuma u Podgorici (KAP) je u toku.

Vojinović je kao najveći izazov istakla obezbjeđenje investicije od 1,43 milijarde eura do 2035. godine za izgradnju nove i održavanje postojeće ekološke infrastrukture, sanaciju posljedica zagađenja i degradacije prirodnih resursa, kao i za uspostavljanje novih standarda i preventivnih mehanizama.

Medijsko praćenje ekologije i razvoj ekonovinarstva, kako je dodala, treba podržati u Crnoj Gori, ne samo sa aspekta zadovoljenja javnog interesa, već sa aspekta ustavom zagarantovanih prava za građane.

Predsjednica CIN-a, Milka Tadić Mijović, ukazala je da je Crna Gora definisana kao ekološka država, ali da postoji ogroman jaz između proklamacije i prakse.

„Naša polja i zrak su zatrovani, otpadom se ne upravlja kako bi trebalo, obala se cementira, rijeke i potoci pregrađuju, podmorje devastira, životinjske vrste nestaju“, navela je Tadić Mijović.

Ona je rekla da su tokom projekta imali problem da dođu do osnovnih informacija, a da su institucije zatvorene „jer iza devastacije prirode obično stoje uticajni politički i ekonomski krugovi i njihovi interesi“.

„Zato je do podataka ko ima koristi od razaranja prirode veoma teško doći. Javnost ima prvo da zna kako bi donosila ispravne odluke i kontrolisala moćne“, dodala je Tadić Mijović.

Ona je kazala da su istraživanjem utvrdili da planinski potoci i rijeke zbog profita malog broja ljudi završavaju zarobljeni u cijevima malih hidroelektrana, ugroženi su stanovnici više gradova zbog zagađenog vazduha, a posebno su alarmantni podaci o porastu opasnih bolesti u Pljevljima.

„Nadomak Podgorice nadležni ignorišu postojanje prave ekološke bombe, bazena sa crvenim muljom u krugu KAP-a. Nema adekvatne reakcije na izvoz pojedinih životinjskih vrsta kojim se ugrožava ravnoteža u prirodi“, istakla je Tadić Mijović.

Konferencija je organizovana u okviru projekta Stop 2 READ, koji CIN realizuje u saradnji sa Balkanskim istraživačkim regionalnim centrum (BIRN) i Monitorom, uz podršku Delegacije EU u Podgorici i Vlade Crne Gore.