Turizam i ekologija

Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

[ Mina; Objavila: J.B.Č. ]

MORSKO DOBRO 09. 01. 2018. 15:29   >>  14:57 0

Predstavljena Studija o vezovima za bove

Prezentacija povodom izrade Studije prirodnih uslova za formiranje nautičkih sidrišta, odnosno vezova na bove, u zoni tivatskog i budvanskog zaliva održana je nedavno u preduzeću Morsko dobro, u cilju bolje organizacije sidrenja plovila do 50 metara.

Morsko dobro, kao naručilac izrade te studije, imalo je intenciju da na osnovu sveobuhvatnih batimetrijskih, meteoroloških i drugih istraživanja ispita preduslove za formiranje nautičkih sidrišta na najprometnijim lokacijama u budvanskom i tivatskom zalivu.

"Studija je obuhvatila analizu lokacija u akvatorijumu tivatskog zaliva, i to ispred naselja Donja Lastva, obale Pine, Belana, Brdišta, obale Đuraševića i Krašića, kao i dvije lokacije u budvanskom zalivu, i to jugozapadno od rta Zavala i sjeveroistok ostrva Sveti Nikola", navodi se u saopštenju.

Studija je, kako se dodaje, obuhvatala analizu postojećeg stanja, izbor lokacija za formiranje nautičkih sidrišta, te definisanje kapaciteta sidrišta na svakoj lokaciji pojedinačno, u zavisnosti od dužine plovila.

Studijom su obrađene lokacije potencijalnih trajnih sidrišta i uređena pitanja koja se odnose na vrste, uslove i raspored sidrenja, a razmatrano je i nekoliko primjenjivih tehnika i metoda sidrenja, koje se danas koriste zavisno od karakteristika morskog dna na kojima se postavljaju.

"Studija je pokazala da Bokokotorski zaliv, zahvaljujući dubokoj uvučenosti u kopno i zatvorenosti prema otvorenom moru, predstavlja sigurno prirodno zaklonište i sidrište za sva plovila", rekli su iz Morskog dobra.

Tivatski zaliv, kao centralni bazen Bokokotorskog zaliva, posebno je pogodan za organizovanje nautičkih sidrišta, a po pitanju batiometrije podesan je za sigurnu plovidbu. Dubine su u svim djelovima pogodne za plovila koja su najzastupljenija u pomorskom saobraćaju u ovom području, kao i morske struje i površinski talasi.

"Budvanski zaliv je za razliku od tivatskog široko otvoren i u potpunosti je nezaštićen od talasa koji dolaze iz pravca otvorenog mora, ipak lokacije predviđene za formiranje nautičkih sidrišta ispunjavaju osnovne uslove za njihovo formiranje", naveli su iz Morskog dobra.

Međutim, kod analize lokacija u Budvi uočeni su određeni ograničavajući faktori za organizovanje sidrišta, s obzirom na to da je dno prekriveno livadama zaštićene morske trave posejdonije i da su razmatrane lokacije izložene razornim talasima juga.

"S obzirom na navedene nedostatke u budvanskom zalivu, Studija je pokala da je potrebno planirati sezonska sidrišta koja bi se koristila samo tokom meteorološki povoljnje ljetnje sezone. Za sidrenje ovog tipa preporučena metoda je Harmony - pogodna za morska dna prekrivena posejdonijom", objansili su iz Morskog dobra.

Stidija je obuhvatila maksimalan kapacitet prihvata plovila, te je na osnovu analiza, predloženo da težište bude stavljeno na organizovanju sidrišta za plovila iz kategorije NP1, dužine do 12 metara, i NP2, dužine do 24 metra, i u budvanskom i u tivatskom zalivu.

"Kako Studija predstavlja prvi korak u ispitavanju prirodnih uslova za formiranje nautičkih sidrišta, Morsko dobro će u ovoj godini pristupiti izradi detaljnog batimetrijskog premjera i snimanju morskog dna magnetometrom, radi otkrivanja eventualnih objekata ispod površine sedimenta, a sve u cilju dobijanja što kvalitetnijih podataka od važnosti za formiranje sidrišta", zaključuje se u saopštenju.

Povezane vijesti

Zakupci da održavaju plaže čistim

29. 12. 2017.  | 0

Zakupci da održavaju plaže čistim

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom apelovalo

Čistiti plaže nakon nevremena

13. 12. 2017.  | 0

Čistiti plaže nakon nevremena

Javno preduzeće Morsko dobro apelovalo je na sve zakupce

Morsko dobro ulaže 490.000 € u HN

20. 10. 2017.  | 0

Morsko dobro ulaže 490.000 € u HN

Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom

Inovirati postojeći model upravljanja plažama

11. 09. 2017.  | 0

Inovirati postojeći model upravljanja plažama

Strategija održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se