[ Izvor: Dnevne novine; Objavio: I. P. ]

ZASTUPLJENOST U PARTIJAMA

Žene da su glasnije u politici

Zastupljenost žena u politici odavno je česta tema u mnogim državama koje imaju demokratski sistem vladanja, iako su one svoja prava, a prije svega pravo glasa, odavno izborile. U nekim zemljama i dalje vlada mišljenje da žene nisu dovoljno jake za javni život i ono što on donosi.

U Crnoj Gori za parlamentarne izbore, koji su održani prošle jeseni, skoro sve partije su praktikovale da svaka četvrta osoba na listi bude upravo žena, pa se stanje malo popravilo.

U novom sazivu parlamenta najjača partija DPS ima deset poslanica, od ukupno 36 mandata. DF, koji je osvojio 18 mandata, ima četiri poslanice, dok Velika koalicija Ključ ima dvije poslanice od devet osvojenih mandata.

Dvije poslanice imaju i Demokrate Alekse Bečića, koji su na proteklim parlamentarnim izborima osvojili osam mandata. SDP, koja ima četiri poslanička mjesta u Skupštini, ima jednu predstavnicu ženskog pola.

U odnosu na posljednje podatke istraživanja Interparlamentarne unije, prema kojima je Crna Gora tada imala 14 poslanica, taj broj je sada porastao na 19.

Politika je, prema riječima poslanice DPS Aleksandre Vuković, prostor u kome čovjek može izvesti na vidjelo svoje ideje i pokušati da se bori za njihovo ostvarenje.

"Žene u Crnoj Gori malo koriste taj prostor, nedovoljno uvjerljivo i često bojažljivo. S obzirom na velike sposobnosti žena koje poznajem, njihova vidljivost mora postati bolja, a njiihov glas jači. Ne jači u smislu intenziteta, nego u smislu uticaja, moći presuđivanja u političkom odlučivanju. Žene moraju biti subjekti, a ne objekti politike, kreatorke društvenih promjena i nositeljke državnih odluka, a ne sredstva čijim se glasom obezbjeđuje podrška onome u čijem stvaranju nijesu same učestvovale", kazala je Vuković Vikend novinama.

Što se tiče učešća žena u političkom životu Crne Gore, potpredsjednica SDP i predsjednica Foruma žena Mirel Radić Ljubisavljević navodi da je značajan pomak napravljen uvođenjem kvota u Zakon o izboru odbornika i poslanika, to jest obaveze da najmanje svaki četvrti kandidat na listama bude žena, odnosno da ih ima minimum 30 odsto.

Na pitanje da li su i u kojoj mjeri mlade žene aktivne u političkom životu u Crnoj Gori, poslanica DPS navodi da nijesu uopšte aktivne.

"To što se nalaze na poslaničkim listama ne čini da osjećamo njihovo prisustvo na javnoj sceni. Sve smo mi zarobljenice bajki uz koje smo odrastale, u kojima su princeze one za koje se neko bori, a koje se ne dovode u situaciju da se one za nešto i za nekoga bore. Iz te "uspavane ljepote" se moramo probuditi i same postati buditeljke u svojoj sredini. Mladost sama po sebi nije kvalitet ukoliko nije obogaćena iskustvom znanja i onim najvažnijim za političko djelovanje, vizijom. Ja vidim ženu koj a me gleda iz budućnosti. Ona je hrabra, osjećajna, moralna, mudra, intelektualka, dakle", kazala je Vuković.

Potpredsjednica SDP navodi da u gotovo svim partijama postoje ženski forumi koji su zaduženi za promovisanje uloge žena u partijskom životu, a postoji i veći broj NVO organizacija civilnog sektora koji se bave pitanjem rodne ravnopravnosti.

"Međutim, jasno je da se ovom pitanju ne pridaje prevelika pažnja u agendama partija i ova aktivnost koja ipak postoji, nije dala zadovoljavajuće rezultate jer žene i dalje nisu dovoljno vidljive u političkom i društvenom životu Crne Gore. Lekciju iz aktivnosti žena svima nama su dale žene koje su izašle na ulicu zbog umanjenja naknada za majke i to je jedan od primjera gdje su žene iz opozicionih partija sa ženama iz NVO sektora koje su im dale podršku, pokazale solidarnost na djelu", kazala je Radić Ljubisavljević.

Što se tiče zemalja regiona, u Srbiji od 250 poslanika, 85 su žene, u Sloveniji od 90 mjesta u parlamentu 33 zauzimaju žene, slijedi Hrvatska koja u Saboru ima 23 poslanice, od 151 mjesta, dok u Albaniji 29 mjesta, od ukupno 140, pripada ženama. Zadnja na listi je BiH, u čijem parlamentu ima samo devet žena, od 42 poslanička mjesta.

Kada su u pitanju zemlje članice EU, najviše poslanica ima Švedska, deset od 18 mjesta, zatim Finska, koja ima osam žena od 13 mjesta, dok u Malti, koja ima najmanje poslanika, ukupno pet, nema nijedne žene.