Tufik Softić [ Portal RTCG ]

ŠĆEKIĆ ZA PORTAL

Nakon brojnih privatizacija nova nada za beranski rudnik

Sastanak u Ministarstvu energetike juče, na kom se razgovalo o modelima revitalizacije Rudnika uglja u Beranama, prvi je konretan korak u tom pravcu od kada je ovaj posljednji industrijski kapacitet u gradu na Limu prestao da radi prije skoro četiri godine.

To je Portalu RTCG kazao izvršni direktor rudnika Nikola Šćekić, naglasivši da to uliva optimizam i nadu.

"Ostaje da vidimo šta će se dalje dešavati i u kojem pravcu će se razvijati stvari, ali je činjenica da je ovo prva pozitivna informacija u vezi sa rudnikom koju možemo da saopštimo iz naše kompanije od marta 2020. godine kada je prekinuta proizvodnja", rekao je Šćekić.

Na sastanku, koji je juče na inicijativu ministra energetike i rudarstva Saše Mujovića održan u Podgorici sa vlasnikom Rudnika uglja Berane Brankom Zečevićem, predsjednikom Odbora direktora EPCG Milutinom Đukanovićem i predsjednikom Opštine Berane Vukom Todorovićem, zaključeno je da Rudnik uglja raspolaže značajnim zalihama rude.

Koji je model revitalizacije moguć i optimalan, pokazaće ekonomska analiza koja bi trebalo da se uradi u najkraćem roku.

Učesnici tog sastanka složili su se da je Rudnik uglja značajan ne samo za ovaj grad, nego za sjever.

Predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović je inicijativu ministra ocijenio kao veoma značajnu i dodao da će Opština sa svoje strane razmotriti sve zakonske mogućnosti podrške pokretanju ovog postrojenja.

Direktor rudnika objašnjava za naš portal da bi se nakon revitalizacije i osposobljavanja jame Petnjik, moglo krenuti u eksploataciju polja C koje je već do pola iskopano, ali uporedo i vršiti pripreme za eksploataciju polja D.

"Polje D je veće od sva tri prethodna polja zajedno. Procjena je da u tom polju ima gulja oko 8 miliona tona. Za godinu do godinu i po mogli bi početi sa eksplotacijom tog polja, uz modernizaciju proizvodnje”, kazao je Šćekić.

Jama Petnjik beranskog Rudnika mrkog uglja, s druge strane brda Jasikovac, otvorena je 1980. godine kada je završena eksploatacija u starom rudniku u Budimlji, i ima ukupno osam polja. 

Šćekić je objasnio da je polje A je eksplatisano kada je jama otvorena prije više od četrdeset godina, nakon zatvaranja stare jame u susjednoj Budimlji.

"Polje B su eksploatisali Slovaci dok su bili vlasnici rudnika i u tom polju je ostala zatrpana njihova oprema, takozvani kombajn i široko čelo. Geološka ispitivanja su ranije rađena, a mi bi svakako to još jednom ispitali prije nego se počene sa izgradnjom hodnika u tom polju. Ono što možemo sasvim pouzdano reći, uglja ima toliko da bi ulaganja u revitalizaciju ovog rudnika bila potpuno opravdan", kazao je direktor Rudnika uglja Berane.

Ukupne rezerve uglja u takozvanom beranskom basenu procijenjene su na 167 miliona tona. Riječ je o geološkim rezervama, a dok su bilansne rezerve, ili drugim riječima ono što je dostupno, iznose oko trideset miliona tona.

Od toga, eksploatacione rezerve iznose dvadeset pet miliona tona. Bilansne rezerve samo jame Petnjik su oko šesnaest miliona tona, dok su dubinska nalazišta na obližnjem selu Polica devet i po, a u selu  Zagorje oko tri i po miliona tona.

Rudarski inženjeri objašnjavaju i da ukupni resursi nijesu bukvalo nedostupni, već da kopanje ispod samog grada, koje se u Evropi odavno radi, kod nas nije isplativo, pri činjenici da su i tako velike zalihe lako dostupne.

Tokom tranzicije beranski rudnik uglja je promijenio više vlasnika. Početkom dvijehiljaditih bio je prodat mješovitom vojvođansko-slovačkom preduzeću "Gradeks HBP.

Poslije završetka eksploatacije polja B i međusobnih nesuglasica, Slovaci su se povukli iz posla i proizvodnja je utihnula u novembru 2002. godine.

Prodaja Rudnika uglja oglašavana je nakon toga devet puta prije nego ga je kupila kompanija „Balkan enerdži“, sa velikim planovima vezanim za izgradnju termo bloka i investicijama od 120 miliona eura.

Osim „sijanja“ obećanja, ova firma nije izvadila ni jedan grumen uglja, da bi Rudnik početkom 2014. godine od grčkog biznismena Petrosa Statisa kupio “Metalfer” iz Sremske Mitrovice.

„Metalfer“ je krenuo ambiciozno i već poslije treće godine od početka privatizacije našao se na vrhumcu poslovanja, kada su imali tri smjene i 157 radnika. Tadašnji menadžment je čak najavljivao upošljavanje još stotinu radnika i proširenje proizvodnje.

Godina krize za njih je nastupila 2019. godine, a onda su uslijedile i godine pandemije. Sve u svemu, u jami Petnjik već četiri godina nema proizvodnje, a mašine su ostale neupošljene i prošle jeseni kada je bila najveća potražnja za energentima, posebno za ugljem.

I pored svega toga dešavanja oko jame Petnjik i beranskog Rudnika uglja pokazala su neobjašnjivu nezainteresovanost svih prethodnih vlada. 

Od one iz vremena prve privatizacije, do danas samo su se nizala obećanja, uz izgovor da je rudnik privatizovan i da probleme treba da rješava samo vlasnik.

"Sastanak u Ministarstu energetike i rudarstva je prva lijepa vijest. To je dobra vijest za Berane. Poslije ovoga, cilj je da idemo dalje, da krenemo najprije u sanaciju jame od podzemnih voda, i kada to završimo, da polako pripremamo pokretanje proizvodnje. Da pošaljemo jednu lijepu vijest iz Berana", zaključio je Šćekić.