Žabljak
Oblačno
-2.1 °C
Pljevlja
Pretežno oblačno
1.5 °C
Herceg Novi
Vedro
13.7 °C
Nikšić
Umjereno oblačno
5.7 °C
Cetinje
Pretežno oblačno
12.2 °C
Bar
Vedro
13.3 °C
Podgorica
Malo oblačno
11.9 °C
Ulcinj
Pretežno vedro
13.2 °C
Kolašin
Pretežno oblačno
2.1 °C

Ekonomija

MEHANIZAM 15. 03. 2019. 18:02   >>  17:25 0

MEHANIZAM

Kredit iz Abu Dabi fonda nije ispunio ciljeve

Sredstva kredita iz Abu Dabi fonda od 50 miliona eura, zbog niza odluka nadležnih institucija, nijesu iskorišćena na način kojim bi se postigli ciljevi zbog kojih se Vlada zadužila u ime građana, pokazalo je istraživanje redakcije “Mehanizam”, Televizije Crne Gore.

Podsjetimo 2015. u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, sjedištu Abu Dabi Fonda za razvoj (ADFD), potpisan je Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u iznosu od 50 miliona dolara.

Sa predstavnicima ADFD sporazum su potpisali ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja prof.dr Petar Ivanović i predsjednik odbora direktora Investiciono – razvojnog fonda Crne Gore Zoran Vukčević.

Četiri godine kasnije imamo vijest da je od dogovorenih 50 miliona dolara država do sada dodijelila 23 miliona dolara kredita i to za samo devet kompanija.

Ovaj povoljan kredit, koji je mogao da veliki zamah razvoju poljoprivrede, dodijeljivalo je Ministarstvo poljoprivrede, iako je po svim pravilima, time trebalo da se bavi Investiciono razvojni fond.

Zahvaljujući odlukama Ministarstva poljoprivrede, višemilionske povoljne kredite su dobile i firme čiji projekti još nisu zaživjeli i opravdano se postavlja pitanje da li će biti u stanju da vraćaju kredite.

Uslovi koji su definisani sporazumom bili su značajno povoljniji od uslova pod kojima su se proizvođači u to vrijeme mogli zadužiti kod banaka. Naime, ugovorena kamata na kredite bila je samo 2,5 odsto rok otplate čak 17 godina, a grejs period, tokom kojeg se plaća samo kamata, čak četiri godine.

Iz ovog javnog poziva, prije svega, zbog strogo propisanih uslova za konkurisanje, sve je ukazivalo na to da će krediti biti dostupni samo velikim i veoma uspješnim kompanijama.

U javnom pozivu bilo je propisano da iznos kredita može da bude najmanje milion, a najviše tri miliona dolara. Novac je bio predviđen za namjensko trošenje, što znači da firma podnese prijavu sa detaljno razrađenim projektom i planom kako će se trošiti novac.
Uslov je bio da kredit može da pokrije tri četvrtine ukupne vrijednosti projekta, dok preostalu četvrtinu korisnik treba da obezbijedi sam.

To znači da ukoliko neka kompanija dobije tri miliona dolara kredita mora da uloži još milion za projekat koji je procijenjen na četiri miliona dolara. Za apliciranje za kredit od minimalnih milion dolara korisnik je morao biti spreman da uloži oko 300 hiljada sopstvenih sredstava.

Takav uslov u startu je eliminisao male proizvođače za koje su toliki iznosi nedostižni, iako je u javnom pozivu bilo navedeno da će kredit biti namijenjen i njima.

Ono što je ukazivalo na to da će do ovih svojevrsnih podsticajnih sredstava moći da dođu samo kompanije koje ostvaruju velike profite i imaju vrlo stabilne finansije je drugi uslov propisan objavljenim javnim pozivom.

Iznos kredita, naime bio je direktno uslovljen finansijskim stanjem u dijelu koji se tiče obrtnih sredstava. Obrtna sredstva predstavljaju zalihe, potraživanja i gotovinu na računu.

Kako je navedeno u javnom pozivu iznos kredita treba da bude najviše 30 odsto od trajnog obrtnog kapitala kompanije.  To znači da je firma koja je htjela da aplicira za kredit od milion dolara morala da ima obrtna sredstva u vrijednosti od najmanje tri miliona. Za kredit od tri miliona kompanija je morala biti toliko finansijski jaka da u zalihama potraživanjima i gotovini ima na raspolaganju čak devet miliona.

Prema istraživanju Mehanizma, u više pojedinačnih slučajeva Ministarstvo poljoprivrede prekršilo je sopstveni propisani uslov za sredstva koja su dodijeljena uz garancije države.

Naime, u finansijskim izvještajim kompanija koje su dobile kredite od Ministarstva poljoprivrede, može se jednostavnim uvidom utvrditi da sedam od ukupno devet kompanija nije ispunjavalo ovaj uslov iz javnog poziva da dobije kredite u iznosima od milion do tri miliona dolara.

Kredit i poreskom dužniku

Najbolji primjer koji pokazuje kako je funkcionisao posao sa kreditima iz Abu Dabi fonda, je proces dodjele sredstava firmi Vektra Jakić iz Pljevalja.

Vektra Jakić, čiji je osnivač Vektra Montenegro već je bila u stečaju, u trenutku kada je država počela da pregovara sa Abu dabi fondom o kreditu, dugovala je za porez million i po eura i za doprinose još 950 hiljada eur.

Kako su odmicali pregovori o kreditu, iz godine u godinu, poreski dug Vektre Jakić se samo uvećavao i danas iznosi 8 miliona i 900 hiljada eura. Finansijski krah ostalih Brkovićevih kompanija je kulminirao 2017. godine kada je javni izvršitelj zaplijenio čak i vlasnički udio Dragana Brkovića u matičnoj firmi Vektra Montenegro.

Pola godine nakon što je Vektra Jakić dobila kredit, Petar Ivanović i bivša ambasadorka ujedinjenih arapskih emirata posjetili su ovu kompaniju i otvorili pogon za proizvodnju peleta. 

Nekoliko dana kasnije u Vijestima je objavljen tekst da vreće peleta koje su pokazane gostima, kao proizvod Vektre Jakić, nijesu bile proizvedene u toj, već u drugoj peletari. U tekstu se tvrdilo da je Vektra na tuđe džakove peleta nalijepila svoj logo jer u tom trenutku njihova proizvodnja nije bila spremna za početak. Brković je sve to demantovao, ali nije objasnio kako se na vrećama peleta, osim Vektrinog vidi i oznaka drugog proizvođača.

„Vektra Montenegro je transparentna firma, nikad od države nije tražila nikakve benefite. Ona je uvijek pomagala i državu i bila najuredniji poreski obveznik do uvođenja stečaja 2012 godine u Vektra sistem. Ja nemam druge domovine, ja sam iz Podgorice pošao u Pljevlja, pošao sam u Herceg Novi, pošao sam da stvaram nove vrijednosti i za mene je država svetinja“, kazao je krajem 2018. Dragan Brković, vlasnik Vektra Jakić, na sjednici skupštinskog odbora koju je na njegov prijedlog sazvao upravo bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović.

Danas nije poznato da li pored svih dugova Vektra vraća obaveze po ugovoru o dodjeli kredita iz Abu Dabi fonda jer Ministarstvo poljoprivrede i Investiciono razvojni fond nijesu htjeli da odgovore na pitanja Mehanizma.

Za kredit od tri miliona dolara Vektra Jakić je založila opremu fabrike za proizvodnju peleta.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo