Туфик Софтић

DIVLjA SMETLIŠTA NA SJEVERU

Potrebna regionalna deponija i promjena svijesti građana

Ogroman broj smetlišta u sjevernom regionu, od kojih neke godinama i decenijama nazivaju "privremenim odlagalištem otpada", odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi i predstavnici lokalnih uprava sa sjevera države povodom Svetskog dana zaštite životne sredine.

Sagovornici Portala RTCG smatraju da je to posljedica nepostojanja regionalne sanitarne deponije sa jedne strane, a sa druge, bez ikakve sumnje, ljudski faktor.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

"Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi ovog pitanja, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. Sa druge strane, imamo i nesavjesne građane koji pribjegavaju odlaganju otpada na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem", ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada. Predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović, ističe da od poštovanja ovih preporuka još uvijek nema ništa i da zbog toga imamo krajnje zabrinjavajuće stanje.

"Pokušali smo sve kako bismo pronašli mjesto na području Petnjice gdje bi se deponovao komunalni otpad do eventualne izgradnje regionalne sanitarne deponije o kojoj se priča godinama. Definisali smo više lokacija i uključili stručna lica sa strane da nam pruže ruku pomoći. Ali, svuda smo nailazili na otpor građana. Zato smo prinuđeni da, u skladu sa postignutim dogovorom, otpad transportujemo u Rožaje", kaže Agović.

On smatra da je na potezu država koja mora da donese zakonsko rješenje na osnovu kojeg će se doći do odgovarajuće lokacije za deponovanje otpada, ne samo iz Petnjice, nego i sa čitavog sjevernog regiona.

Mjesto gdje Rožaje i Petnjica odlažu otpad, može se nazvati bilo čime samo ne deponijom. Sa litica iznad rijeke Ibar, smrad i dim dočekuju turiste koji iz tog pravca ulaze u Crnu Goru, a komšijama u Srbiji se rijekom "transportuju" velike količine najgoreg otpada. Ibar od toga mjesta nije ona rijeka, čije izvorište, samo nekoliko kilometara uzvodno, predstavlja prirodni dragulj pitke vode.

I iz opština Plav i Gusinje potvrđuju da se i tamo otpad skladišti na improvizovanim deponijama i da i to predstavlja samo privremena rješenja, dok iz andrijevičkog Komunalnog preduzeća smatraju da ovo pitanje zahtijeva veću posvećenost nadležnih državnih institucija.

"Mi u opštini Andrijevica imamo deponiju koja privremeno predstavlja dosta dobro rješenje u odnosu na neke druge sredine. Međutim, sve je to daleko od nekih idealnih standarda. Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države", kažu i u andrijevičkom Komunalnom preduzeću.

Iz komunalnih službi i lokalnih uprava sjevernog regiona ističu da su sprovedene brojne akcije u cilju uklanjanja divljih deponija. Međutim, da se, ipak, brojne divlje deponije mogu vidjeti na javnim površinama i naročito duž obala Lima i njegovih pritoka, konstantno, pored građana, ukazuju i iz nevladinog sektora.

"Da se primijetiti da se na obalama Lima, ali i na drugim mjestima nekontrolisano odlažu velike količine smeća, što svakako negativno utiče na životnu sredinu", naveli su iz NVO "Euromost", apelujući na građane da to ne čine i time pomognu u zaštiti životne sredine.

“Da se primijetiti da se na obalama Lima, ali i na drugim mjestima nekontrolisano odlažu velike količine smeća, što svakako negativno utiče na životnu sredinu” – naveli su iz NVO "Euromost", apelujući na građane da to ne čine i time pomognu u zaštiti životne sredine.

Jedan od ekoloških aktivista, izvšni direktor Ekološkog pokreta “Ozon”, Aleksandar Perović, kaže za Portal RTCG da je sjever i dalje u katastrofalnom stanju po pitanju životne sredine.

“Najgore od svega je što je Opština Bijelo Polje ušla u proces dobijanja sredstava za regionalnu deponiju, ali se ispostavilo da je nesposobnost donosioca odluka najveća prepreka u tome” – kaže Perović.

On ukazuje da je sjever Crne Gore u haosu po tom pitanju, da se zatrpavaju obale i korita rijeka, i da otpada ima na sve strane.

“Sve to negativno utiče na turizam i prekograničnu saradnju”, smatra Perović.

Predsjednik Sportskog ribolovnog kluba “Lim” iz Berana, Boško Vulević, nije ubijeđen da bi izgradnja regionalne sanitarne deponije brzo riješila ovaj problem. On je nedavno bio akter kratkog filma koji je napravila NVO “Euromost”, a u kojem je prikazana jedna lokacija pored Lima u Beranama, sa gomilama otpada.

“Ne znam šta se dešava. Lično znam da je Komunalno preduzeće iz Berana ovu lokaciju očistilo prije petnaest dana. Odakle sada sav ovaj otpad, nije mi jasno. Molim i apelujem da počnemo da mislimo o životnoj sredini i da ne bacamo smeće tamo gdje mu nije mjesto”,  kaže Vulević.

Svi sagovornici Portala RTCG slažu se u tome da se mora pooštriti kaznena politika. Ne samo da se mora pooštriti, već se, kažu, mora i sprovoditi. Prema nekim informacijama, komunalne policije u Beranama i Bijelom Polju, kao najvećim gradovima u ovom regionu, napisale novčanih kazni građanima i privrednicima toliko da se mogu izbrojati na prstima jedne ruke.

Sve dok institucije ne počnu da rade svoj posao, i dok građani ne budu kažnjavani za bacanje otpada, neće biti sreće, smatraju naši sagovornici. Regionalna sanitarna deponija bi, objašnjavaju, doprinijela zaštiti životne sredine na sjeveru države, ali bez promjene svijesti građana, i dalje ćemo imati smetlišta ne na svakom ćošku.