A.J. [ PR Centar ]

PORUČENO NA KONFERENCIJI CeMI-JA

Unaprijediti zakonodavni okvir kako bi se osigurala veća politička participacija manjinskih naroda

U Crnoj Gori je potrebno preduzeti odlučne korake kako bi se omogućila veća politička participacija manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, što zahtijeva promjene u zakonodavstvu, kao i jačanje političke edukacije i osnaživanje manjinskih grupa kako bi aktivno učestvovale u političkom životu.

To je saopšteno na konferenciji „Kako do djelotvornog učešća manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u sistemu odlučivanja?“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Programska direktorica Centra za monitoring i istraživanje CeMI, Teodora Gilić, istakla je da sistem zaštite prava manjina u Crnoj Gori predstavlja otvoreni okvir koji treba kontinuirano nadograđivati da bi bila postignuta suštinska ravnopravnost i usaglašenost sa najboljim međunarodno-pravnim standardima u ovoj oblasti.

„Nažalost, i pored potrebe za promjenama, ne postoje pomaci u smanjenju cenzusa za političku zastupljenost pojedinih manjinskih grupa u Skupštini Crne Gore. Izostanak izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika predstavlja prepreku ka ostvarenju veće inkluzije i participacije RE zajednice u političkom životu Crne Gore. Osim RE populacije, ni građani muslimanske nacionalnosti nemaju svoje autentične predstavnike u crnogorskom parlamentu“, navela je Gilić.

Ocijenila je da je od izuzetne važnosti kontinuirano raditi na poboljšanju zakonodavnog okvira kako bi se osigurala veća politička participacija manjinskih naroda.

„Prije svega, neophodno je sprovesti reformu izbornog zakonodavstva, koja bi, između ostalog, podrazumijevala uspostavljanje mehanizama za postizanje proporcionalne zastupljenosti manjina u političkim institucijama. Takođe, potrebno je intenzivirati napore u jačanju političkog obrazovanja i osnaživanja manjinskih zajednica kako bi se omogućilo njihovo aktivno učešće u političkom procesu“, rekla je Gilić.

Ove mjere su, kako je dodala, od suštinskog značaja za stvaranje inkluzivnijeg političkog ambijenta i osiguranje ravnopravnosti svih građana u Crnoj Gori.

„Edukacija o ljudskim pravima, multikulturalizmu i važnosti političke participacije ključna je za izgradnju tolerantnog i inkluzivnog društva“, poručila je Gilić.

Predstavnik Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Fikret Lulanaj, kazao je da je politička participacija složen fenomen o kojem postoje brojne teorijske rasprave i istraživanja i koja se sprovode decenijama unazad u razlilčitim društveno-političkim kontekstima.

„Da bi demokratija, kao oblik političkog režima funkcionisala, neophodno je imati aktivne građane koji participiraju u okviru demokratskog sistema. Zato je neophodno da manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice participiraju u procesima donošenja odluka“, naveo je Lulanaj.

Podsjetio je da u Crnoj Gori ima šest nacionalnih savjeta, navodeći da smatra da bi oni trebalo da budu „vlade manjinskih naroda u Crnoj Gori“.

„Učešće ili zastupljenost pripadnika manjina u političko i javnom životu Crne Gore ima uporište u postojećem zakonodavstvu. Ustav Crne Gore u članu 79 jemči autentičnu zastupljenost pripadnika manjina u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava gdje manjine čine značajan ili veći dio stanovništva“, rekao je Lulanaj.

Kako je dodao, Zakonom o izboru odbornika i poslanika na bliži način je definisana ustavna garancija manjinskim narodima i drugim nacionalnim zajednicama na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore.

„Takođe, Zakonom o manjinskim pravima i slobodama je definisano ako izabrani poslanici, shodno principu afirmativne akcije, a u skladu sa izbornim zakonodavstvom, smatraju da predloženi akt bitno zadire u njihove nacionalne interese u Crnoj Gori, o tome će podnosilac prijedloga i poslanici usaglašavati stavove. Smatram da je ovaj stav veoma značajan za manjine“, naveo je Lulanaj.

Tokom panela „Kako do veće političke participacije manjina u Crnoj Gori?“, predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj, ocijenio je da su Romi diskriminisani kad je u pitanju cenzus predviđen Zakonom o izboru odbornika i poslanika.

„Smatram da će prag od 0,7 odsto biti nedodirljiv da prođemo. Kao predsjednik Romskog savjeta juče sam Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu predao inicijativu za izmjenu cenzusa sa 0,7 odsto na 0,35 odsto“, naveo je Šaljaj.

Istakao je da je optimista po pitanju ove inicijative i da se nada da će većina koju čini Pokret Evropa sad sa koalicionim partnerima i opozicija učiniti sve da cenzus bude smanjen.

Predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore, Sabrija Vulić, podsjetio je da se na popisu 1991. godine u Crnoj Gori oko 14 odsto građana izjasnilo kao nacionalni Muslimani, da i taj broj 2003. na popisu bio 3,9 odsto, a 2011 3,3 odsto.

„Po istraživanjima nevladinog sektora, u junu prošle godine u Crnoj Gori se nacionalno izjašnjavalo kao etnički Muslimani 3,9 odsto stanovništva. Sasvim sam siguran da će rezultati novog popisa pokazati duplo manji broj zbog svega onoga što se u međuvremenu dešavalo – političkih pritisaka, pritisaka Islamske zajednice i svih ostalih uticaja koji su se desili tokom popisne kampanje“, naveo je Vulić.

Ukazao je da je od 2001. godine u vladama Crne Gore bio samo jedan ministar koji se nacionalno izjašnjavao kao Musliman, a koji je bio član građanske partije.

„Kad su u pitanju manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice, mi smo najgori. Bavili smo se analizama zašto je došlo do toga, U prvom redu je problem, što pokazuju relevatna istraživanja, da je veći broj etničkih Muslimana u gradskim sredinama, da su etnički Muslimani građanski orjentisani i da participiraju u građanskim partijama, ali u nedovoljnom broju“, rekao je Vulić.

Rekao je da su posljedice toga da u ovom trenutku u državnom paralementu nema nijednog poslanika koji se nacionalno izjašnjava kao etnički Musliman, navodeći da misli i da je u lokalnim parlamentima slična situacija.

„Po zvaničnom popisu iz 2011. godine koji je još uvijek na snazi u Crnoj Gori je bilo 3,3 odsto Muslimana, tačnije oko 21 hiljada. Ako od tog broja odbijemo članove porodica koje nijesu punoljetni, koji nemaju pravo glasa, doći ćemo do još manjeg broja. Startna pozicija u političkom životu predstavnika Muslimana ili Roma u odnosu na Bošnjake, kojih je tri puta više nego nas, nije ista. Nije isto 60 hiljada mogućih glasača i 20 hiljada mogućih glasača“, naveo je Vulić.

Prema njegovim riječima, Muslimani su u startu degradirani nemogućnošću da krenu u izbornu trku kao manje brojni narodi, „da ne govorimo o onima kojih ima 30 i više odsto“.

„U Podgorici, po posljednjem popisu ima 4,5 hiljada Muslimana, zajedno sa djecom, onima sa pravom i bez prava glasa. Od tog broja mi treba da sakupimo 1,5 hiljada potpisa. Trećina svih Muslimana mora da potpiše listu kandidata za lokalni parlament u Podgorici. Isti taj cenzus imaju i građanske partije“, kazao je Vulić.

Smatra da Muslimani ulaze „u političku utakmicu kao potpuni autsajderi“.

„Tu nema pravde, nijesu nam jednake startne pozicije, tu su manje brojni narodi totalno zakinuti. Trebaju konkretne akcije da budemo zastupljeni. Neka se krene sa lokalnim parlamentom. Možda bi bilo dobro da iskoristimo iskustva iz država regiona da nađemo način kako da predstavnici manje brojnih naroda učestvuju u političkom životu Crne Gore. Posljedice toga su žestoke. Možemo da glumimo demokratiju, ali ako vas nema u vlasti, doživljavate asimilaciju“, smatra Vulić.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Zvonko Deković, pojasnio je da je Hrvatima potrebno, po cenzusu od 0,35 odsto, da svaki drugi pripadnik hrvatskog naroda glasa za Hrvatsku građansku inicijativu da bi ostvarili cenzus za ulazak u parlament.

„Albancima je potrebno da albanske stranke ostvare svoj cenzus da svaki četvrti do svaki pet Albanac glasa da bi dobili političkog predstavnika u parlamentu, a Bošnjacima je potrebno da svaki dvanaesti do trinaesti pripadnik bošnjačkog naroda glasa da bi ostvarili ulazak u parlament. To znači da je ovo za nas praktično nemoguća misija“, rekao je Deković.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi hrvatski primjer preslikali na bilo koju građansku partiju koja bi osvojila svaki drugi glas birača, „ta stranka bi imala natpolovičnu vlast i mogla bi sama da vlada Crnom Gorom“.

Smatra da je uključivanje u evropske integracije najbolja praksa za ostvarivanje manjinskih, ali i ljudskih prava.

Član izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Kemal Purišić, rekao je da je za Bošnjake zabrinjavajuće što političke elite, koje čine Vladu, ne vode računa o međunarodnim standardima koji su inkorporirani u crnogorsko zakonodavstvo.

„Bošnjačka stranka, iako je imala tri mandata 2006. godine nije ušla u Vladu. 2009. je ušla u Vladu sa jednim ministrom bez portfelja, a imala je mandata da ima najmanje jednog ili dva ministra. Situacija je takva da ne postoji dobra politička volja da se Bošnjaci integrišu u sistem“, naveo je Purišić.

Smatra da je potrebno inicirati izmjene Zakona o manjinskim pravima i slobodama.

„Moramo da napravimo okvir da se naše ustavne norme pretoče u konkretne aktivnosti i da se zna dinamika, rokovi i agenda obezbjeđenja ustavnog principa kad govorimo o srazmjernoj zastupljenosti. Ako nemamo jasnu dinamiku i ako treba da nam prođe još 100 godina da dođemo do srazmjerne zastupljenosti, onda nema ništa od demokratije“, zaključio je Purišić.

Konferencija je dio projekta „Doprinos inkluziji manjina u politički život Crne Gore“ sprovodi Centar za monitoring i istraživanje CeMI, a finansijski ga je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.