RADIONICA SOS TELEFONA

Mediji bitna karika u suzbijanju nasilja nad ženama

Izvještavanje medija o rodno zasnovanom nasilju nad ženama trebalo bi da ima informativni i edukativni karakter, jer bi na taj način u velikoj mjeri mogli doprinijeti suzbijanju ove pojave u društvu, ocijenjeno je na radionici SOS telefona Podgorica.

Ta organizacija organizovala je četvrtu radionicu sa novinarima u okviru projekta u programu "Mediji – Ravnopravnost – Akcija – Koordinacija“, kojeg je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava. Svrha programa je jačanje kapaciteta medija za aktivno učešće u senzibilizaciji javnosti o rodno zasnovanom nasilju i izvještavanju u skladu sa rodno senzitivnim principima.

Izvršna direktorica SOS telefona Podgorica Biljana Zeković kazala je da naziv projekta nije slučajan, i da njegovi akronimi predstavljaju riječ MRAK.

"Ono što je svrha našeg projekta jeste da razbijemo mrak u medijskom prostoru i da osvijetlimo sve one vrste i oblike nasilja i diskriminacije sa kojima se susreću žene danas, a i vjekovima u Crnoj Gori“, istakla je Zeković.

Ona je ocijenila da su mediji ključni saveznici u toj priči, navodeći da, prilikom izvještavanja o rodno-zasnovanom nasilju, ne bi trebalo da se vode senzacionalizmom.

"Mediji imaju edukativnu ulogu i na taj način treba da utiču na javnost – da razbijaju sve predrasude, pogrešne stavove koji su još uvijek snažan lanac koji veže ljude u Crnoj Gori i onemogućava im da razmišljaju drugačije i razumiju probleme sa kojima se žene sa iskustvom nasilja i diskriminacije susreću. Upravo zbog toga je urađena čitava serija radionica sa novinarima na teme senzacionalizam ispred etičnosti, nasilje nad ženama u porodici, seksualno uznemiravanja i ucjenjivanje i seksualno nasilja“, istakla je Zeković.

Ukazala je da je važno da novinari budu upoznati sa ljudskim pravima žena i da razumiju problematiku rodno zasnovanog nasilja.

"Moraju da znaju kako da naprave prilog koji će istovremeno imati poruku koliko je to veliki problem za osobe koje proživljavaju razne vrste diskriminacije i nasilja, a istovremeno da edukuju javnost i informišu je kako o zakonodavnom okviru, kao i mehanizmima zaštite koji mogu da dobiju osobe koje se nađu u problemu. Uglavnom se prilikom izvještavanja medija govori o konkretnim slučajevima i iznose statistički podaci", rekla je Zeković.

Prema njenim riječima, razlog za najveći broj neotkrivenih djela, tj. neprijavljivanja različitih oblika nasilja od onih najblažih, do najtežih, jeste nesigurnost u sistem zaštite, neinformisanost o pravima i procedurama i gdje, kako i kada mogu da se obrate za pomoć i podršku, kao i strah od osude okoline kada objelodane svoju priču.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Biljana Pejović kazala je da se u posljednjih deset godina intenzivno radi kad je u pitanju suzbijanje nasilja nad ženama, navodeći da je prioritet tog resora da se pojava rodno senzitivnog nasilja "osvijetli i svede na nultu toleranciju i da to više ne predstavlja privatni problem“.

Predstavnica Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Senada Cikotić, kazala je službe koje rade sa žrtvama moraju biti bolje senzibilisane.

Učesnik radionice i saradnik na Portalu PV informer Darko Palibrk, smatra da je rodno-zasnovano nasilje marginalizovano u Crnoj Gori, kao i da do sad nije imao prilike u svom radu da se sretne sa ovim temama.

"Mislim da bi mediji prilikom izvještavanja o rodnom nasilju trebalo da se vode time da je to složen društveni fenomen, a nakon toga da se bave statističkim podacima. Taj problem treba što više da se aktuelizuje, da postane javan da bi se mijenjala svijest građana o ovom pitanju“, rekao je Palibrk.

Učesnica radionice i studentkinja novinarstva na Fakultetu političkih nauka, Željka Zvicer, smatra da je neophodno da generacije novinara koje dolaze budu rodno senzibilisane i upoznate sa važnosti teme nasilja u porodici, rodne ravnopravnosti, seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja.