Žabljak
Pretežno oblačno
11.7 °C
Pljevlja
Pretežno vedro
14.8 °C
Herceg Novi
Malo oblačno
18.7 °C
Nikšić
Oblačno
14.4 °C
Cetinje
Oblačno
12.8 °C
Bar
Pretežno oblačno
22.2 °C
Podgorica
Pretežno oblačno
16.6 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
16.7 °C
Kolašin
Pretežno oblačno
13.0 °C

Društvo

[ Izvor: Mina, Objavila: M.M.Lj. ]

PKM ZAHTIJEVA 02. 05. 2019. 11:53   >>  11:53 0

PKM ZAHTIJEVA

Oštrije kazne i nulta tolerancija na nasilje nad ženama

U Crnoj Gori se o nasilju nad ženama i u porodici otvorenije govori i češće se prijavljuje, ali se moraju unaprijediti zakoni, pooštriti kazne i zagovarati nulta tolerancija na tu pojavu, ocijenili su iz Ženske političke mreže (ŽPM).

 

Centrima za socijalni rad prošle godine prijavljeno je ukupno 1.466 slučajeva nasilja od kojih je u 804 slučaja žrtva bila žena.

Ivana Raščanin iz ŽPM podsjetila da je Crna Gora bila među prvim državama potpisnicama Istanbulske konvencije, najdalekosežnijeg međunarodnog ugovora za borbu protiv nasilja nad ženama i u porodici.

„Crna Gora se ubraja u države koje su napravile važan formalni iskorak u pravcu ratifikacije Istanbulske konvencije, ali ne smijemo zaboraviti činjenicu da smo zemlja u kojoj se još borimo za dobro zakonodavstvo, za sigurna mjesta za žene i da smo jedina država u regioni gdje se prebijanje žena sankcioniše sa 150 eura, a izostanak rodno senzitivnog govora sa 500 eura“, rekla je Rašanin agenciji MINA.

Ona je poručila da država mora da demonstrira snažniju posvećenost i opredjeljenje da se unapređuje sveukupni sistem odgovora na nasilje.

„Ne može se reći da Crna Gora nije postigla napredak u gradnji zakonodavnog, političkog i institucionalnog okvira za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama. Nekoliko zakonskih akata, akcionih planova i strategija sada se bavi nekim oblicima nasilja nad ženama i porodičnim nasiljem“, navela je Raščanin.

Kako je rekla, njihov glavni cilj da se u Crnoj Gori eliminiše široko prihvaćeno shvatanje da je nasilje nad ženama, naročito nasilje u porodici, privatno pitanje, donekle je ostvaren.

Raščanin je kazala da je taj cilj donekle ostvaren jer se danas o nasilju nad ženama i u porodici otvorenije govori, nasilje se češće prijavljuje i više je onih koji su spremni da ga javno osude.

"Međutim, daleko smo od toga da možemo biti zadovoljni. Svakodnevica nas opominje! Svaka druga žena je u svom životu bila žrtva nasilja, a u prošloj godini svaka peta žena je trpjela neki vid nasilja, što zabrinjava“, rekla je Raščanin.

Ona je rekla da je Crna Gora po mnogo čemu, pa i po odnosu i načinu borbe protiv nasilja nad ženama slična zemljama regiona.

Raščanin je kazala da je posebna prednost nastanak Ženske politicke mreže i udruženo djelovanje političarki iz 16 različitih partija koje su u svoj politićki rad uvrstila temu nasilja nad ženama i odlučno krenule u stvaranje boljih zakonskih okvira.

„Iako je Vlada imala prilično pozitivan stav u izvještajima o napretku u vezi sa borbom protiv nasilja nad ženama, stav političarki je bio u potpunosti usaglašen, da je to važno polje u kom trebamo da doprinesemo u onom dijelu u kom najbolje možemo - kreiranje političkog pritiska da se zakonska rješenja dalje unapređuju“, kazala je Raščanin.

Ona je ukazala da i dalje veliki broj slučajeva nasilja ostaje neprijavljen zbog toga što se žrtve plaše nasilnika, nemaju povjerenje u institucije koje treba da ih zaštite i pruže pomoć.

„Žrtve se i stide, strah ih je od osude okoline, jer smo mi još društvo koje nalazi opravdanje za nasilnika i traži “grešku” i krivicu u žrtvi. Svi mi kao pojedinci, ali i društvo u cjelini moramo shvatiti da nasilje nad ženama i u porodici nije problem samo te porodice i te žene, već veliki društveni, ekonomski i politički problem“, istakla je Raščanin.

Prema njenim riječima, prijavljeno nasilje državu košta 9,2 miliona eura, a neprijavljeno 233,2 miliona.

„Moraju se ohrabriti žrtve da prijave nasilje, a takođe i svi pojedinci da to učine. Zaposlene u institucijama postojeći zakoni obavezuju, ali se mora izvršiti “pritisak” da to zaista i čine“, navela je Raščanin.

Kako je kazala, dosadašnje iskustvo pokazuje da žrtve imaju povjerenje u ženske nevladine organizacije (NVO) i da su one najčešće prva adresa kojoj se žrtve jave.

„To govori da su ženske NVO važna karika u sistemu zaštite od nasilja u porodici, te da ih treba jačati, pružiti stalnu državnu podršku, ali i na drugoj strani, da institucije ne rade dobro svoj posao“, rekla je Raščanin.

Nataša Vuković ŽPM smatra da su kazne za nasilje nad ženama i u porodici blage i neadekvatne i dodala da je ŽPM u razgovorima i inicijativama prema Vladi posebno insistirala na njihovom pooštravanju.

Kako je kazala, predložili su da se rade izmjene zakona o zaštiti od nasilja u porodici, o javnom redu i miru, o unutrašnjim poslovima, o sudovima, Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku.

„Crnogorski zakonski okvir koji se bavi nasiljem nad ženama mora jasno da razgraniči koji slučajevi potpadaju pod prekršajnu, a koji pod krivičnu odgovornost“, rekla je Vuković agenciji MINA.

Prema njenim riječima, moraju se pooštriti sankcije i zagovarati “nulta tolerancija” na nasilje.

„Kazne moraju biti srazmjerne težini djela. Što manje novčanih kazni jer se, ako je porodična zajednica u pitanju kažnjavaju i žrtve, mora se spriječiti istovremeno prekršajno kažnjavanje i žrtve i učinioca nasilja, odnosno izjednačavanja nasilja i samoodbrane, ili verbalne agresije i psihičkog nasilja“, ukazala je Vuković.

Ona smatra da treba spriječiti da novčano kažnjavanje učinilaca nasilja ne postane dominantan oblik kažnjavanja, koji pogađa cijelu porodicu, što, kako jr kazala, dodatno ugrožava žene i djecu koji zavise od nasilnika, indirektno omogućavajući onom ko ima novca da čini nasilje bez ozbiljne osude.
Da bi se žrtve na adekvatan način zaštitile, kaže Vuković, moraju se sankcionisati ne samo počinioci, već i oni koji tolerišu nasilje i zatvaraju oči pred njim.

Prema njenim riječima, da bi se pojedinci ohrabrili da prijave nasilje moraju prvo imati jasnu sliku i predstavu o tome da je nasilje bilo kog oblika neprihvatljivo, da nema opravdanja, da je kažnjivo, a svako prikrivanje ili zataškavanje nasilja u krajnjem slučaju nemoralno.

Kako je navela, ŽPM poziva medije da, s obzirom na mogućnost da utiču na kreiranju svijesti i klime u društvu, pažljivo izvještavaju o nasilju.

Ona je dodala da je sam jedan tačan odgovor na pitanje o ohrabrenju za prijavljivanje nasilja „Zajedno smo jači!“

Ona je pohvalila spremnost ministara pravde i rada i socijalnog staranja da zajedničkim naporima unaprijede zakone po mjeri potreba i najboljih interesa žrtava nasilja, što je rezultiralo I time da su neki od zakona čije izmjene su predlagali uvrštene u Plan rada Vlade za ovu godinu.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo