[ Tufik Softić ]

POLIMSKI MUZEJ

Što prije zaštititi arheološka nalazišta u Polimlju

Veliki broj spomenika kulture i areholoških nalazišta na području Gornjeg Polimlja, još uvijek čeka da bude proglašen kulturnim dobrima od nacionalnog značaja, a to tada oni su potpuno nezaštićeni.

Veliki broj spomenika kulture i areholoških nalazišta na području Gornjeg Polimlja, još uvijek čeka da bude proglašen kulturnim dobrima od nacionalnog značaja, a to tada oni su potpuno nezaštićeni. Taj status prošle je godine dobio spomen komleks “Sloboda” na Jasikovcu, dok šezdeset godina prije toga ni jedan spomenik kulture u Beranama nije proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja.

“Đurđevi stupovi, Šudikova i Rimski kastrum proglašeni su kulturnim dobrom početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, i od tada, osim Jasikovca, ni jedan naš predlog nije prihvaćen. Bukvalno u tih šest decenija, kao da se ništa nije radilo u tom pogledu”, kaže direktorica Polimskog muzeja, Violeta Folić.

Ona dodaje da je u usmenom razgovoru najavljeno da bi tokom ove godine kulturnim dobrom mogla biti proglašena gradina Tumbarica, u selu Donja Ržanica kod Berana, i postavlja pitanje do kada će na taj status čekati makar još deset do dvanaest najnačajnijih areheoloških lokaliteta.

Činjenicu da toliko dugo ni jedan spomenik nije proglašen kulturnim dobrom, u Polimskom muzeju objašnjavaju jedino pokušajem izbjegavanja davanja tog statusa, jer bi u tom slučaju država morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara.

“Od 2008. godine, pa svake naredne godine, Polimski muzej je  uredno slao dopise i zahtjeve da se pojedini lokaliteti proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali kao što vidite, poslije šest decenija taj status je dobio samo Jasikovac i u najavi Tumbarice”, kazala je Folić.

Posljedica ove skoro činjenice je da se na preostalim spomenicima i aheološkim nalazištima još uvijek može raditi šta se kome hoće. 

„Polimlje je u arheološkom pogledu izuzetno bogato. To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja. Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj takvih starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja“, objašnjava poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac. 

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta pokazala se najbolje na primjeru takozvane Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su neki mještani  jednom prilikom umalo u potpunosti uništili praveći seoski put. 

Arheolozi iz Berana su potom uspjeli da saniraju oštećenja i izvrše dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema dovoljno novca.Lutovac objašnjava da je lokalitet Radmanci, sa čuvenom zazidanom pećinom, odnosno utvrđenjem, nadomak Petnjice, 15 kilometara od Berana, najvrjedniji i najbogatiji u Crnoj Gori iz doba eneolita, odnosno mlađeg bronzanog doba, između trećeg i drugog milenijuma prije nove ere. 

On podsjeća da su na tom lokalitetu ranije pronađeni ogrlica od vučjih zuba, bakarne igle, keramika, figurine i slično. 

„Umjesto da selo Radmanci i čitav kraj postanu turistička atrakcija, ovaj lokalitet je zamalo potpuno uništen“, kaže Lutovac.

Sa lokaliteta Torine u međuvremenu je u nepovrat odneseno ko zna koliko arheološkog materijala, najčešće keramike. Nerijetko i u inostranstvo, gdje su se ljudi čudom čudili kako je moguće nesmetano do toga doći, i po poljanama, kao poljoprivredni proizvod, kupiti arheološke artefakte stare i do osam hiljada godina.

Ni za ovo nalazište i arheološki lokalitet Uprava za zaštitu spomenika kulture još nije izdala odobrenje i nije ga proglasila zakonom zaštićenim, iako je Polimski muzej to odavno zatražio.

Direktorica ove regionalne kulturne ustanove, sa najboljim arheološkim timom,  nabraja samo neke od utvrđenih gradova koji su do sada otkriveni u Polimlju - Tumbarice u Donjoj Ržanici, Gradac u Budimlji, Pećina grad u Radmanskoj klisuri kod Petnjice,  gradina Bihor, Samograd u selu Brzava kod Bijelog Polja, još uvijek arheološki nedirnuti Gradac iznad Godočelja kod Petnjice, Gradac u Crnči kod Bijelog Polja, Jerinin grad u Plavu, Gradina iznad sela Šabotići, i još dva u bjelopoljskoj opštini, Gradina u Koritima i Gradina iznad sela Muslića, kao i Gradina u Rožajama. 

„Sve ove naseobine potiču uglavnom iz srednjeg bronzanog doba i korišćene su kao prirodna utvrđenja. Neke od njih su korišćene i u gvozdenom dobu, sa dolaskom i dominacijom Rimljana. S obzirom na strategijski značaj, opasane su moćnim bedemima. Predstoji veliki posao njihovog potpunog otkopavanja i zaštite“, kaže Folić.

Ona dodaje kako su arheolozi Polimskog muzeja iz Berana za sada uspjeli da konzerviraju tek manji broj gradina.

„Potrebno je prije svega da se one proglase kulturnim dobrom i da se zakonom zaštite, da se ne bi nigdje ponovilo ono što se dogodilo na Torinama, odnosno Radmancima kod Petnjice, kada su neki mještani preko nalazišta prešli buldožerom“, kaže Folić.

Dok se očekuje da makar Tumbarice budu proglašene u ovoj godini kulturnim dobrom, mnogi drugi spomenici kulture na sjeveru neko još vrijeme će čekati da dobiju taj status. Do tada, svako koga put nanese na ova arheološka nalazišta može raditi šta hoće i odnostiti artefakata koliko hoće.  U Grčkoj turiste kažnjavaju ako otuđe jedan kamičak sa Akropolja.