M.M.Lj.

Dan Zavičajnog muzeja

Omer Kalač o etnološkom nasljeđu rožajskog kraja

Povodom Dana Zavičajnog muzeja “Ganića kula” Rožaje, savjetnik dokumentarista Omer Kalač, predstaviće tekst i ostvrt na etnologiju, etnografsku zbirku i predmete, sa posebnim akcentom na očuvanju i afirmaciji etnološkog materijala u Rožajama.

“Značajan dio rožajske kulturne baštine čini bogato etnološko nasljeđe. Primjenjući znanja, iskustva i muzeološki predviđene istraživačke metode, uspjelo se u misiji očuvanja etnografskog fonda sa ove teritorije. Ovim tekstom želim da doprinesem svečanosti  Muzeja, koji slavi dan 26. april, kada je 1991. godine  osnovan Zavičajni muzej ,,Ganića kula“ Rožaje i trideset tri  godine postojanja jedne od najvažnih ustanova kulture u Rožajama, a mogu reći i šire. Ovaj datum je značajan za istoriju Muzeja i Opštinu Rožaje”, napisoa je Kalač.

Autorski tekst prenosimo u cjelosti:

Cilj ovog stučnog teksta je da se mlađoj populaciji ukaže na značaj etnografske zbirke Zavičajog muzeja, odnosno etnlološko i nematrijalno nasljeđe ovog kraja,  kako bi učenici stekli znanja  o  svojoj kulturnoj  baštini. Druga ciljna grupa je stručna i šira javnost o značaju pomenutih vrijednosti, kao i populizaciji kultoroloških, etnoloških i kulturno istorijska vrijednost zavičaja. 

U Zavičajnom muzeju “Ganića kula” Rožaje, čuva se  vrijedna etnografska građa iz 19. i 20. vijeka, koja opisuje i proučava narodni život, običaje i kulturu stanovanja i odijevanja ovog područja u prošlosti. Zbirka je nastajala i obogaćivala se na različite načine: putem otkupa, poklona, kao i realizacijom  Programom sakupljana muzejske građe, koji se sačinjava na pet godina. 

Etnografska zbirka u našem Muzeju je najbrojnija i sadrži 437 muzejska predmeta. Prema funkciji i vrsti materijala, predemeti su razvrstani u kolekcije za proizvodnju tekstila, privredu, pokućstvo i posuđe, pribor za uživanje duvana, upotrebni tekstil, tekstilno pokućstvo, gradske i seoske nošnje, ženski nakit i zanatske rukotvorine. Utemeljena na terenskom radu i straživanju u loklanoj zajednici. Etnografska zbirka muzeja u Rožajama prikazuje materijalnu, duhovnu i kultorološku osobenost rožajskog stanovništva.

Predmeti ove zbirke koji se nalaze u Stalnoj postavci muzeja prezentuju materijalnu i nematerijalnu baštinu ovog područja.

U ovom tekstu ću opisat jedan dio predmeta iz ove zbirke: tkanje ćilima, jedan od  najstarijih ženskih zanata u rožajskom kraju. Ćilim je tepih, izatkana prostirka od vune. Tkalo se na vertikalnom razboju. Upotrebna vrijednost ćilima bila je višenamjenska, jer je služio za prekrivanje unutrašnjih prostorija, podova i mindera. Ćilim, takozvani vijenac, najviše je zastupljen u Rožajama. Prilikom njegove izrade, upotrebljava se više od deset boja. Centralni dio ćilima je odrađen u obliku vijenca, a rubni dio ćilima je izrađen u obliku lista. Ćilimarstvo u ovim krajevima ima dugu tradiciju i prenosi se na mlađu žensku populaciju i,  kao takvo, ima istorijsku vrijednost i zazlužuje da dobije status nematerijalnog kulturnog dobra.  Uložiću napor da, formiram zbirku rožajskog ćilima, i uz pomoć loklane samouprave, Ministarstva kulture i medija Crne Gore i EU fondova, u Muzeju organizujem školu tkanja ćilima i veza, kako bi se ovaj zanat prenosio i revitalizovao u Rožajama.

U rožajskom muzeju  nalaze se  vrijedni predmeti iz etnografske zbirke, a kojim želim dati posebnu pažnju i o koji su veoma oskudno publikovani.  Riječ je  o predmetima namijenjeni za darivanje:  bošča,  vezena krpa ili marama u kojoj devojka stavlja boščaluk, dar za budućeg muža, svekra i đevera i  jagluk,  marama izvezena zlatnom žicom, izrađena od finog beža. U Rožajama je ranije vez bio dosta  zastupljen. Vez je bio svojevrstan izraz umijeće vezilje, a ujedno je bio i statusni symbol, jer je kvalitet potke i konca za vez bio uslovljen imovnim stanjem vezilje ili djevojke koja bi bila naručilac vezenog predmeta. Ukrašavali su se stoljnaci, ukrasni peškiri, jastuci i drugi tekstili pokućstva.

U kolekciji namještaja, izdvajaju se sehare, jedan od najstarih predmeta u ovoj zbirci. Arapskog  porijekla, služila je za donošenje nevjestine ruha u kuću mladoženje. Za izradu sehare najviše je korišćeno čamovo, bukovo, borovo, orahovo i jasenovo drvo.

U izložbenom prostoru muzeja izloženo je pokućstvo i posuđe iz ruralnog i urbanog enterijera. Metalno pokućstvo gradskog stanovništva je mangal,  metalna posuda sa postoljem kružnog oblika, sastoji se iz dva djela, izrađen  od mesinga i gvoždja, a predmet je služio za kuvanje kahve. U kolekciji posuđa, ističe se sahan,  posuda od metala i bakra, u obliku tanjira, za serviranje hrane, najčešće sarme i dr. Zatvara se poklopcem koji je bio u ulozi čuvara toplote..

Rožajski kraj je bogat narodnom nošnjom, a Muzej, u svojim fondovima, pohranjuje  vrijedne primjerke od kojih izdvajam: žensku gradsku nošnju koja se sastoj od : šamije, jeleka, košulja- svilenica, dimije i pačaluci ( donji,  ukrasni, dio nogavica na dimijama, trouglastog oblika, rađeni posebno od gajtana  ljubičaste i zelene boje). Seoska ženska nošnja sadrži: fistan, zaprega i šorta je šivena košulja o kojoj se malo zna. Ima duge rukave i dužine je do kukova. Oko otvora, na prednjicama i po dnu rukava, košulja je ukrašena rešmom, heklanom čipkom od lanenog ili pamučnog konca.

Odjevni predmet muške gradske nošnje su:  čakšire, donji dio muške odjeće, izrađene od crne čohe, prepoznatljive su po širokom struku, koji se naniže postepono sužava u uske nogavice.

Etnologija se dijeli na: tradicionalnu  gradnju, način stanovanja i tradicionalno pokućstvo. Jedan važan segment etnologije su stare rožajske kuće, koje predstavljaju značajnu muzeološku baštinu, koju treba urediti i pretvoriti u etnografski muzej.

Enterijer gradske sobe u Muzeju i starih gradskih kuća, kao i drugi  artefakti koji, svjedoče o impoznatnoj etnološkoj baštini Rožaja.

KUD „Vrelo Ibra“Rožaje i Foklorni ansambal „Rožaje“ ,  izvođenjem  tradicionalnih igara i predstavljanjem tradicionalne nošnje su čuvari etnološke tradicije i nematerijalnog nasljeđa.

Za Dan muzeja od 26. 04. do 30. 04.2024. godine organizovaću anketu i prezentaciju etnografskih predmeta za učenike Osnovnih škola na ruralnom području. Školski čas na temu: “Etnografska zbirka Zavičajnog muzeja ,,Ganića kula“.

Ovom prilikom pozivam građane da posjete Muzej, da zajedno pođemo u susret tradicionalnom Danu muzeja.