- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
23. 10. 2014.
13:51 >> 13:49
ZBOG ENERGIJE
Štajnmajer:Azerbejdžan bitan za EU
Njemačka se zalaže za aktivniju ulogu EU u rješavanju konflikta Nagorno-Karabah, izjavio je šef njemačke diplomatije Frank-Valter Štajnmajer u Bakuu.
Njemački ministar spoljnih poslova je rekao da Berlin sa nadom očekuje susret predsjednika Azerbejdžana i Jermenije, Ilhama Alijeva i Serža Sargsjana u Parizu.
"Željeli bismo da EU igra aktivnu ulogu u rješavanju karabaškog konflikta uporedo sa Grupom Minsk OEBS-a", rekao je Štajnmajer poslije susreta sa ministrom spoljnih poslova Azerbejdžana Elmarom Mamedijarovom.
Štajnmajer je, kako prenosi ruski servis radija "Dojče vele" pozvao na mirno rješenje konflikta i istakao da obje strane treba "pomalo da odstupe od svojih beskompromisnih pozicija".
Spor Jermenije i Azerbejdžana traje od početka 1988. godine, poslije odluke Autonomne Oblasti Nagorno-Karabah naseljenog pretežno Jermenima da istupi iz tada još sovjetskog Azerbejdžana.
U septembru 1991. godine u Stepanakertu je proglašena Republika Nagorno-Karabah (RNK), što je Azerbejdžan odbacio kao nelegalan akt i ukinuo autonomiju te oblasti iz vremena SSSR-a.
U Nagorno-Karabahu je 10. decembra 1991. godine održan referendum na kom se 99,89 odsto građana izjasnilo za potpunu nezavisnost od Azerbejdžana.
Azerbejdžan insistira na očuvanju teritorijalne cjelovitosti, a Jermenija štiti interese nepriznate republike, jer RNK nije strana u pregovorima.
Prekid vatre dogovoren je prije 20 godina, poslije konflikta koji je trajao šest godina i u kom je na obje strane poginulo 30.000 ljudi, a milion je bilo prinuđeno da napusti svoje kuće.
Šef njemačke diplomatije je, takođe, rekao da Azerbejdžan zauzima važno mjesto u spoljnoj politici njegove zemlje, između ostalog i zbog njegove uloge u osiguranju energetske nezavisnosti Evrope.
Štajnmajer je ukazao na značaj projekta "Južni gasni koridor", koji je inicirao Baku, za dopremanje energenata iz kaspijskog regiona na evropsko tržište i rekao da je to ambiciozan projekat usmjeren na budućnost i da "otvara nove perspektive ne samo u okviru bilateralne saradnje Azerbejdžana i Njemačke, već i Bakua sa Evropom".
Azerbejdžanska agencija Trend prenijela je da Štajnmajer danas razgovarao i sa Alijevom.
RIA Novosti iz Jerevana je prenijela da će Štajnmajer doputovati i u posjetu Jermeniji, na poziv šefa jermenske diplomatije Edvarda Nalbandijana, i da će razgovarati i sa Sargsjanom.
Pres služba jermenskog MIP-a navodi da će Štajnmajer "posjetiti jerevanski Memorijal jermenskim žrtvama genocida u Otomanskoj imperiji i odati poštu".
Коментари0
Остави коментар