B.B. [ Beta ]

Dejli mejl

Demokrate traže istragu poslova Trampovog zeta na Balkanu

Pošto su republikanci pola godine istraživali navodne sumnjive poslova sina američkog predsjednika Džozefa Bajdena - Hantera - sada Demokrate nagovještavaju istragu finansija porodice bivšeg predsjednika Donalda Trampa, odnosno unosnih poslova njegovog zeta Džareda Kušnera sa nekretninama na Balkanu, piše Dejli mejl u onlajn izdanju.

"Želimo da vas zamolimo da sazovete saslušanje u vezi sa očiglednom trgovinom uticajem Džareda Kušnera i 'quid pro quo' poslovima koji uključuju ulaganja u zamjenu za zvanične akcije i da ispitate prijetnje po našu nacionalnu bezbjednosti koje iz toga proističu", naveli su Demokrate Džejmi Raskin i Robert Garsija u pismu vodećem republikancu Džejmsu Komeru, prenosi list.

U tekstu se podsjeća na ranije pisanje Njujork tajmsa da Kušner pregovara o unosnim poslovima sa nekretninama u Albaniji i Srbiji i dodaje da planovi na Balkanu kapitalizuju odnose koje je Kušner napravio tokom Trampove administracije, a poslovi se razrađuju sa Ričardom Grenelom, koji je u vrijeme Trampovog mandata bio vršilac dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe, ambasador u Njemačkoj i specijalni izaslanik za Balkan.

List dodaje da su Kušner i Grenel "otvoreno koristili svoj odnos sa Edijem Ramom, premijerom Albanije, od koga je tadašnji predsjednik (SAD Donald) Tramp primao neustavne uplate dok je bio na dužnosti vrhovnog komandanta".

Jedan izvještaj Demokrata, dodaje se, otkrio je da su Rama, njegovi savjetnici i bivši ministar infrastrukture Damian Gjiknuri, potrošili oko 6.000 dolara boraveći u hotelu Tramp u Vašingtonu, tada u vlasništvu bivšeg predsjednika.

Jedan od predloženih projekata navodno bi bio razvoj ostrva u Albaniji u luksuznu turističku destinaciju poznatu kao Sazan. Ostrvo je tokom Hladnog rata korišćeno kao tajna vojna baza za podmornice.

Drugi projekat obuhvata planirani luksuzni hotel, sa 1.500 stambenih jedinica, kao i muzej u Beogradu, na mjestu bivšeg sjedišta jugoslovenske vojske uništenog 1999. godine NATO bombardovanjem, a treći izgradnju hotela i stotine vila na poluostrvu Zvernec, na jugu Albanije, navodi list pozivajući se i na izvore iz srpskog parlamenta i Kušnerove kompanije.

Mejlonlajn piše da je Grenel radio na sporovima između Srbije i Kosova i dodaje da projekti o kojima je riječ uključuju zemljište koje je pod kontorlom vlasti, što znači da bi za njih bilo potrebno odobrenje države.

Kušner je za Tajms rekao da ugovori, preko njegove investicione firme Affiniti Partners, nisu finalizovani, ali su "prilično blizu", podsjeća list i dodaje da je Kušnerova firma već bila izložena kritikama Demokrata zbog dvije milijarde dolara finansiranja iz Fonda za javna ulaganja Saudijske Arabije.

Kušner je bio blisko uključen u Trampovu bliskoistočnu politiku tokom njegovog mandata i iskoristio je odnose koje je razvio tokom tog vremena da završi poslove, uključujući bliske odnose sa prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom, de fakto vladarom Saudijske Arabije.

Sa druge strane, šuška se da se Grenel nada poziciji državnog sekretara u potencijalnoj drugoj Trampovoj administraciji. On se nije izvinio zbog pokušaja da iskoristi odnose sa vlastima da dovede investicije u Albaniju.

"Tražimo mogućnosti da investiramo putem stranih investicija na Balkanu, tačnije u Albaniji, a albanska obala je divna", rekao je Grenel u intervjuu za jedne balkanske novine dok je u jednom televizijskom intervjuu u Albaniji prošle godine tvrdio da nema ničeg lošeg u takvim poslovima, sada kada je on privatni građanin, dodaje se u tekstu.

List citira Grenelove riječi da "radi na projektima privatnog kapitala na kojima može da zaradi" i da "niko nikada ne bi trebalo da se izvinjava zbog želje da zaradi novac".

Dodaje se da su i republikanci najavili da će istražiti Kušnerove poslove.

"Želimo tačno da znamo koje su uslove imali za te dvije milijarde dolara saudijskog kredita", rekao je Komer.

Republikanci se, međutim, protive poređenjima Hantera Bajdena i njegovih poslovnih dogovora sa Džaredom Kušnerom, tvrdeći da ovaj drugi "ima karijeru kao poslovni izvršni direktor koja datira prije političke karijere Donalda Trampa".

Prošle nedjelje, tokom saslušanja o opozivu, Raskin je podnio predlog za izdavanje sudskog naloga i za dobijanje informacija od Kušnerove investicione firme, ali je predsjednik Odbora za pravosuđe Džim Džordan pokrenuo postupak stavljanja predloga van rasprave.

Džordan je argumentovao da je Kušner imao pozitivan uticaj na spoljnu politiku, uključujući pomoć u posredovanju u Abrahamovim sporazumima, mirovnim sporazumima između Izraela i arapskih zemalja postignutih za vrijeme Trampove administracije, piše Dejli mejl.