Mina-business [ Objavio: O.Z. ]

NAKON OSAM GODINA

Grčka danas napušta program za ekonomski spas

Grčka danas, nakon osam godina, zvanično napušta sistem mjera za finansijsko spašavanje koji su joj nametnuli kreditori iz Evropske unije (EU) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Evropski i lokalni političari su grčki povratak na finansijsko tržište prozvali istorijsko dobrim vijestima, ali ispred ostalih 19 članica koje koriste jedinstvenu valutu i dalje stoje ozbiljni izazovi, prenosi SEEbiz.

Profesor međunarodne ekonomije sa Univerziteta IHEID u Ženevi, Charles Wyplosz, smatra da Grčka kriza nije riješena, već samo odgođena.

Atina do 2032. godine neće ni započeti s plaćanjem većeg dijela svog ogromnog duga koji trenutno iznosi kolosalnih 180 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). A do tada je nemoguće odrediti kuda će se ekonomski i politički kretati ta zemlja.

MMF je proteklih mjeseci izdao niz upozorenja oko dugotrajne održivosti grčkog duga uprkos posljednjim aranžmanima eurozone za njegovo smanjivanje.

Grčki bumerang

Wyplosz kritikuje 'spektakularni cinizam' EU tijekom krize.

"Problemi nijesu riješeni nego se pretvaralo da jesu. Ovako ili onako, to će eksplodirati. Grčka će ponovo biti u krizi puno prije 2032. godine", upozorio je Wyplosz.

Zamjenica direktora francuske organizacije za istraživanje svjetske ekonomije CEPII, Anne-Laure Delatte, ocijenila je da nije nimalo riješen problem javnog duga koji je i dalje na visokom nivou u Grčkoj, Italiji 132 odsto BDP-a, i Portugalu 126 odsto, uprkos njihovim naporima.

Međutim, postoji i niz država koje su prihvatanjem eura smanjile svoj dug, pa je područje jedinstvene valute sve snažnije podijeljeno na 'dobre učenike' i one druge. A one imaju različite interese.

Dok prva grupa podržava budžetsku disciplinu i štedljivost, druga poziva na više solidarnosti.
Hrvatski javni dug iznosi 78 odsto BDP-a i u padu je treću godinu zaredom.

Italijanska prijetnja

Italija postaje ozbiljan rizik za eurozonu zbog duga, krhkih banaka i populističke vlade koja djeluje spremna za sukob s Briselom, tvrde ekonomisti.

Wyplosz je rekao da Italija, sa dugom koji iznosi 130 odsto BDP-a, ima ogromne unutrašnje probleme, prljav bankarski sistem, koju sad k tome vode ljudi koji ne znaju što će preduzeti.

“Prijetnja je vrlo jasna", dodao je Wyplosz.

Ekonomska strategija nove italijanske vlade i dalje je nejasna, a iz Rima stižu kontradiktorni znakovi.

Prošlosedmično smrtonosno urušavanje vijadukta u Đenovi ponovo je pokrenulo sukobe oko gornje granice rashoda između Brisela i Italije, posebno njenog ministra unutrašnjih poslova i čelnika Lige Mattea Salvinija.

"Eurozona trenutno nema alate i institucije kojima bi se nosila s ozbiljnom italijanskom dužničkom krizom", upozorio je profesor s pariskog Univerziteta Sciences Po, Philippe Martin.

Budućnost eurozone

Dužnička kriza je podstakla eurozonu da se ojača, naročito stvaranjem Evropskog stabilizaconog mehanizma, fonda EU za moguće buduće 'bailoute', kao i jačanjem takozvane bankarske unije koja traži jednaka pravila za sve banke širom saveza.

Međutim, te reforme su nedovršene, a Macronova inicijativa prema daljim koracima koji uključuju uvođenje namjenskog budžeta eurozone nailazi na otpor sjevera Unije koji je sklon štednji i strahuje da će morati da plaća južnjačke dugove.