[ Beta ]

BEOGRAD

Obilježen pad Vukovara paljenjem svijeća

Večeras je na Trgu Republike u Beogradu paljenjem svijeća obilježeno 28 godina od pada Vukovara, nakon 87 dana opsade tog grada od strane Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija.

Mirovnu akciju "Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru" organizovale su Žene u crnom, a pored paljenja svijeća okupljeni aktivisti su nosili transparent na kome piše "Odgovornost".

"Povodom 28 godina od pada Vukovara, podsjećamo da je 25. 8. 1991. godine napadom JNA iz vazduha, sa zemlje i sa Dunava, počeo 'pakao Vukovara'. 19. septembra 1991. veliki broj Beograđana, bacajući cvijeće pred tenkove, ispratio je Prvu gardijsku oklopnu diviziju JNA u rušilački pohod na Vukovar. Kao jedan od najsramnijih događaja u istoriji Beograda, on je prekriven zavjetom ćutanja i poricanja", navele su ranije Žene u crnom u saopštenju.

One su najavile i da će 19. novembra prisustvovati komemoraciji u Vukovaru.

"Vukovar je postao simbol varvarskog uništavanja gradova u ratu... Ubijeno je više od 1.000 civila, ranjeno je više od 25.000 ljudi, dok je više hiljada bolesnih i ranjenih zarobljenika i zarobljenica prošlo kroz logore u Srbiji", navele su Žene u crnom.

Dodale su da za zločine urbicida, osnivanje logora, ubijanje i mučenje hrvatskih zarobljenika u Srbiji još uvijek, kako su istakle, niko nije odgovarao.

"Umjesto nedavnog otkrivanja spomen-ploče Mladenu Bratiću, general-majoru nekadašnje JNA i komandantu Novosadskog korpusa, koji je predvodio napad na Vukovar, država Srbija i njene institucije dužne su da utvrde odgovornost vrha bivše JNA za oružani napad na Hrvatsku i pokrenu sudske postupke za zločin urbicida u Vukovaru", navodi se u saopštenju.

Dodaje se i da su srpske institucije dužne da utvrde punu istinu o nestalima otvaranjem arhiva Vojske Srbije i otkriju grobnice hrvatskih žrtava u Srbiji, pokrenu sudske postupke za osnivanje logora i za ubijanje i mučenje hrvatskih civila i vojnika u logorima u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu, Nišu i Beogradu.

Žene u crnom su navele i da Srbija treba da uvaži zahtjev te organizacije i Art klinike za postavljanje spomen ploča na mjestima logora u Stajićevu i Begejcima i podrže druge vidove simboličkih reparacija žrtvama i njihovim porodicama i pokrenu zakonsku zabranu glorifikacije i rehabilitacije osuđenih za ratne zločine počinjene u Vukovaru i svim drugim mjestima.

Više desetina hiljada građana, zajedno sa državnim vrhom Hrvatske, učestvovalo je danas u Vukovaru na obilježavanju 28. godišnjice stradanja tog hrvatskog grada, a obilježavanju su prisustvovali predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Prema zvaničnim hrvatskim podacima, tokom tromjesečne opsade stradalo je 2.700 hrvatskih branitelja i civila, a ranjeno njih više od 2.500, a da je oko 5.000 ljudi odvedeno u logore u Srbiji, a iz grada je protjerano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba, dok se još oko 300 osoba vodi se kao nestalo.

Dnevno je na ovaj grad padalo oko 7.000 granata, usljed čega je gotovo 90 odsto objekata u gradu uništeno.

Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, među kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. novembra 1991. godine. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima njih 70-tak.

Za zločine u Vukovaru Međunarodni tribunal u Hagu je optužio nekadašnjeg gradonačelnika tog grada Slavka Dokmanovića, trojicu bivših oficira JNA - Mileta Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića, i bivšeg predsjednika "vlade" te oblasti Gorana Hadžića. Dokmanović je 1998, izvršio je samoubistvo u pritvorskoj jedinici Tribunala.

Mile Mrkšić je osuđen na 20 godina zatvora, Veselin Šljivančanin pravosnažno na 10, a Miroslava Radića haški Tribunal je oslobodio krivice.