Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Politika

Александра Јованчевић, ТВЦГ

21. 05. 2023. 20:07 >> 20:07
4

KRIVOKAPIĆ I POPOVIĆ

Poslije 17 godina malo odmakli, neko mislio da je partija jača od države

Prije 17 godina građani Crne Gore na referendumu su glasali za samostalnu, nezavisnu državu. Od tada do danas trasirala je Crna Gora put kojim želi da ide. Gdje smo danas za Dnevnik pričaju Predrag Popović iz tadašnje Narodne stranke koji je bio jedan od predvodnika unionističkog bloka i prvi predsjednik Crnogorskog parlamenta u nezavisnoj državi Ranko Krivokapić.

21. maja 2006. Crna Gora pisala je uvod nove istorije. Tog dana mnogi su rekli Da državi, sanjajući ljepše dane. Neki drugi rekli su NE uvjereni da je budućnost samostalne Crne Gore upitna. I jedne i druge nosio je talas emocija. Bio je to veliki dan za veliku odluku. Građani su odlučili da život nastave u samostalnoj Crnoj Gori.

"Sa jakom političkom voljom, pravim ciljem i trasiranim putem, građanska, nezavisna, evropska Crna Gora, došlo se do trenutka nezavisnosti", kazao je Ranko Krivokapić.

Popović ističe da ono što je problem kod Crne Gore, je ono što je činilo njenu sadržinu, kojim sadržajem ste punili taj okvir koji se sada naziva nezavisnom Crnom Gorom.

I pisala je nezavisna Crna Gore nove stranice, punih 17 godina. No, sa ove tačke gledišta sadržajem nijesu zadovoljni ni oni koji su dosanjali san, a ni oni koji su bili protiv.

"Nije se daleko odmaklo, umjesto da su pobjednici na drugačiji način pisali istoriju tokom 17 godina, dakle da su otvarali vrata za sporazum sa drugom stranom, povezivanje ljudi po svim osnovama, oni su završili u najrigidinijem obliku podjela, većem nego 2006.", smatra Popović.

"Krenulo se dobro, krenulo se sa ustavom koji je donesen manje od godinu i po u čijem pisanju su učestvovali svi i oni protiv nezavisnosti. Pokazalo se da ima zrelosti u političkoj eliti da sačuva mir, stabilnost, da se dođe do ustava sa dvotrećinskom većinom. To je dalo sidro Crnoj Gori i onda je brzo krenula ka EU i NATO", kaže Krivokapić.

Do Nato-a je Crna Gora stigla, ali ne i do Evropske unije.

"Zaustavilo nas loše vladanje, nerazvijene institucije, korupcija koja se razvijala, ne sprečavala i onaj kriminalitet koji se razvijao u ratu, šverc koji se nastavio i novi oblici kriminala, a nije bilo konsenzusa da se sa tim zaustavi", ističe Krivokapić.

I dok je Crna Gora bila u zastoju, pojačavalo se socijalno raslojavanje, rasprodavala imovina, gasila industrija. Ipak, jačala je partija, kaže Krivokapić.

"Oni su nastavili logikom iz Titovog vremena da je partija jača od države, i negdje kako se Jugoslavija rapala da partija može čuvati državu, nije uhvaćena moderna logika da je demokratija najbolja odbrana Crne Gore, da institucije mogu čuvati Crnu Goru, ničim drugim", naglašava Krivokapić.

A kako narod ne prašta, odlučio je da da šansu nekom drugom. Od 2020. pero istorije ide u ruke eksperata, koje su brzo zamijenili oni u manjini. Kada talas promjena krene onda stalno zapljuskuje, pa se raspisuju izbori za pisce nove. Dan uoči 17. rođendana Crna Gora dobija novog šefa države. Novi politički momenat od kojeg svi očekuju mnogo.

"Šansa za novog predsjednika da pokaže što može bolje, cilj je svakog da pokuša taj kamen dozidati da kuća bude visočija i stabilnija. Ima šansu nadam se da će imati diskontinuitet sa prethodnim ponašanjima", poručuje Krivokapić.

Popović dodaje da na čelo države dolazi mlad čovjek.

"Hajde da mu damo šansu da pokaže koliko će biti uspješan. Ako ne bude i njga ćemo kritikovati. Ali ta promjena je dobrodošla za sve, ako ništa oslobođena je pozitivna energija, ljudi slobodnije dišu i to je pozitivno", ističe Popović.

A sloboda nema cijenu. Osjetio je to narod Crne Gore mnogo puta kroz istoriju.

 

Пратите нас на

Коментари4

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније