[ Vladimir Milčin ]

BALKANSKA RASKRŠĆA

Vrijeme virusa

Republika Sjeverna Makedonija je već tri meseca parlamentarna demokratija bez parlamenta. Poslanici su 16. februara izglasali raspuštanje Sobranja i zakazali parlamentarne izbore za 12. april, odložene zbog epidemije virusa. Predsjedniik države je 18. marta proglasio vanredno stanje, a onda je 16. aprila produžio za još 30 dana. Ali Ustav nalaže da odluke predsjednika države o vanrednom stanju treba da potvrdi Sobranje kad bude moglo da se sastane, piše u autorskom tekstu za "Pobjedu", Vladimir Milčin.

Piše: Vladimir Milčin

Neprijatelji slobode, demokratije i ljudskih prava dobili su saveznika u virusu kovid-19 koji već mjesecima hara svijetom. Broj ljudskih žrtava je još uvijek neuporediv sa brojem žrtava epidemija koje su harale od Srednjeg vijeka do tzv. Modernih vremena, ali ostaje neizvjesno još koliko će čovječanstvo živjeti u blažim ili strožim izolatorima, u domovima i državama pretvoreniim u karantine. Jedno je sigurno: globalizacija će biti jedna od žrtava pandemije, a globtroteri fosili iz davne prošlosti.

Da li će medicinska nauka uspjeti da proizvede vakcinu i/ili lijek za virus kovid-19 ostaje veliko pitanje. Još je veće pitanje da li je taj saveznik moćnika koji vladaju svijetom proizveden u nekoj laboratoriji i namjerno pušten u pohod ili se radi o propustu u bezbjednosnim protokolima. Teorije zavjere, odnosno tvrdnje o laboratorijskom porijeklu virusa samo zamagljuju neizbježno pitanje: da li je virus kovid-19 odbramnbeni odgovor prirode koju su ugrozili ljudi, odnosno njihova pohlepa koja prerasta u nenasitnost poslije prvog miiliona?

Izuzeci samo potvrđuju pravilo da kriminal postaje podnošljiv istog trenutka kad se profit podijeli sa organima zaduženim za gonjenje kriminalaca.

NEOLIBERALIZAM I KRAJ IDEOLOGIJA

Dominantni neoliberalizam u kome nema ni traga liberalizmu ukinuo je ideologije. Ljevica je danas samo nostalgija. Imena partija samo su dio inercije ili konfuzije. Socijaldemokratski savez Makedonije nema veze sa socijaldemokratijom; VMRO-Demokratska partija makedonskog nacionalnog jedinstva nema veze ni sa demokratijom ni sa nacionalnim jedinstvom; Demokratska unija za integraciju nema veze sa demokratijom i integracijom, ali sve tri partije imaju veze sa vjerskim poglavarima.

Populizam je modus vivendi. Iza kulisa teatra politike igru vodi aždaha sa četiri glave: Korupcija, Nepotizam, Klijentelizam i Reket. U zemljama koje su se nekad nazivale socijalističke neki novi oligarsi kontrolišu partije i sleva i zdesna.

A koji su ti novi oligarsi? Stari šefovi službi bezbjednosti, nekadašnji direktori moćnih uvozno-izvoznih firmi, fosilizirani aparatčici partija, sindikata ili soc-saveza. Oni ili njihovi potomci.

PRVI MAJ U GRADU DUHOVA

Policijski čas počinje u 14.00. Radnika i građana nema na ulicama.

U 20.00 moja supruga i ja izlazimo iz kuće. Imamo 30 minuta da prošetamo psa. Strogi centar Skoplja je grad duhova, ali iz stana jedne mansarde dopire nekakva muzika iz osamdesetih godina prošlog stoljeća. I razdragani glasovi. Pada mi na pamet Puškinova drama Pir u vrijeme kuge. Večeras se ne čuje zavijanje pregladnelih uličnih pasa. Potamanili su ih? Jer ne poštuju policiski čas?

Vraćamo se kući i Roling Stounsima. Living In A Ghost Town. Slušamo iznova i iznova: Ja sam duh koji živi u gradu duhova…

Na internetu čitam da je par hiljada građana Ljubljane na biciklima ignorisalo zabrane i tražilo ostavku Janšine vlade. Djeluje ohrabrujuće. Pandemija ne mora da završi pandemonijumom ukoliko Ljubljana ne ostane izuzetak.

ISTORIJA BOLESTI

Aprila 2018. godine postirao sam na FB-profilu svoje crvene linije za pregovore sa Grčkom (i Bugarskom): Republika Makedonija (Skopje), Makedonci i makedonski jazik.

Znao sam da će žilavi balkanski imperijalizmi u susjedstvu pokušati da iskoriste priliku koja im se pružila pregovorima za prijem u NATO i za početak pregovora sa EU, ali onda nisam znao da je Zoran Zaev već pristao na koncesije koje će otvoriti Pandorinu kutiju na čijem dnu vreba balkanski virus identiteta, istorije i jezika.

Kako je počela drama koja je izbila u javnost u vrijeme prvomajskih praznika 2020. godine? Prije tri godine, koaliciona vlada Zaeva dobila je većinu glasova u Sobranju, a nakon četiri mjeseca njegov SDSM je trijumfirao na lokalnim izborima. Poslije takve kompletne promjene vlasti i građani Makedonije i EU i NATO očekivali su da Makedonija demonstrira svoju sposobnost da prihvati, suštinski, a ne samo verbalno, vrijednosti evropske demokratije: podjelu vlasti, demokratiju i vladavinu zakona sa poštovanjem slobode izražavanja i osnovnih ljudskih prava.

To se nije desilo. Zbog nedostatka kapaciteta i još više zbog nedostatka volje, nova vlast gurnula je pod tepih predizborna obećanja, uključujući i Hitne reformske prioritete, koje je još 2016. godine definisala EU, a koji se odnose na standarde ljudskih prava u BJRM, kako su je onda zvali u UN, EU i NATO. Nova vlast na čelu sa premijerom Zaevim ignorisala je i dijagnozu zarobljena država, državi u kojoj izvršna vlast ima neograničenu moć. Aždaha sa četiri glave: Korupcija, Nepotizam, Klijentelizam i Reket nastavila je da vlada iza kulisa ukrašenih novim ekskluzivnim prioritetima - prijemom u NATO i početkom pregovora sa EU.

Ali, kulise nisu bile dovoljno čvrste da bi sakrile prljavštinu. Pukla je afera Reket, jer je četveroglava aždaha okupirala i kompromitirala i SJO (Specijalno javno tužilaštvo), formirano pod pritiskom EU, koje je trebalo da raščisti sa kriminalom iz godina gruevizma.

U međuvremenu, 17. juna 2018. godine bio je podpisan Prespanski sporazum, kojim je Republika Makedonija preimenovana u Republiku Sjevernu Makedoniju; Grčka je priznala makedonsko državljanstvo i makedonski jezik i obavezala se da ne sprečava članstvo Republike Sjeverne Makedonije u međunarodnim organizacijama (misli se na NATO i EU).

Da bi obezbijedio neophodnu dvotrećinsku parlamentarnu većinu za ratifikaciju Prespanskog sporazuma, Zaev je amnestirao osmoro poslanika VMRO-DPMNE koji su na razne načine učestvovali u neuspjelom puču 27. aprila 2017. godine, u toj makedonskoj noći dugih noževa.

Dvojica od te osmorice bili su snimljeni kako otvaraju zamandaljena vrata Sobranja rulji podivljalih nasilnika.

PIR U DANIMA PANDEMIJE

,,Ako je cijena da ne budemo Makedonci i da jezik kojim govorim ne bude makedonski, onda nam EU ne treba”, izjavio je predsjednik Stevo Pendarovski u intervjuu 1. maja naveče.

To je bio njegov odgovor na Izjavu Bugarske, koja je prikačena zapisniku sa video samita EU, održanom 25. marta 2020. Godine, kada su lideri zemalja članica postigli saglasnost da Sjeverna Makedonija i Albanija dobiju zeleno svijetlo za početak pregovora. Tehnička vlada tehničkog premijera Olivera Spasovskog ćutala je o izjavi Bugarske dvadesetak dana, ali na internet-stranici austrijskog parlamenta Izjava je objavljena kao sastavni deo odluke samita. Makedonski ministar spoljnih poslova Dimitrov pokušao je da minimizira njenu važnost, ali bez kategoričnog odgovora na pitanje da li će zahtijevi Bugarske biti dio okvira za pregovore.

Sofija ultimativno zahtjeva da Skoplje prekine bilo kakvu podršku organizacijama koje tvrde da postoji makedonska manjina u Bugarskoj, uključujući i u Savjetu Evrope i u multilateralnim tijelima i mehanizmima. Skoplje treba da se deklaracijom obaveže da nema nikakvog istoriskog ili demografskog osnova da traži manjinski status za bilo koju grupu stanovnika na teritoriji Republike Bugarske. Sofija traži i da vlasti u Republici Sjeverna Makedonija aktivno preveniraju, a ako je potrebno i kažnjavaju, svaki oblik diskriminacije ili govora mržnje protiv njenih građana koji se samoidentifikuju kao Bugari ili imaju bugarsko porijeklo ili kulturnu povezanost.

Skoplje treba da inicira proces rehabilitacije žrtava jugoslovenskog komunističkog režima koje su bile represirane zbog njihove samoidentifikacije kao Bugari. Sofija zahtijeva i brzo sprovođenje reforme obavještajnih i bezbjednosnih službi, čiji važan dio treba da bude otkrivanje saradnika bezbjednosne i obavještajne službe bivše Jugoslavije. I da se u svim dokumentima EU makedonski jezik imenuje isključivo kao službeni jezik Republike Sjeverna Makedonija.

Na kraju, u posljednjoj rečenici, Bugarska zahtijeva i od Republike Albanije da garantira prava bugarske(!?) nacionalne manjine u Albaniji.

BESKRAJNO VANREDNO STANJE

Republika Sjeverna Makedonija je već tri mjeseca parlamentarna demokratija bez parlamenta. Poslanici su 16. februara izglasali raspuštanje Sobranja i zakazali parlamentarne izbore za 12. april, odložene zbog epidemije virusa. Predsjedniik države je 18. marta proglasio vanredno stanje, a onda je 16. aprila produžio za još 30 dana. Ali Ustav nalaže da odluke predsjednika države o vanrednom stanju treba da potvrdi Sobranje kad bude moglo da se sastane!

I još jednom “ali”: ono se samoraspustilo! Bivši predsjednik već raspuštenog Sobranja, Talat Džaferi, ne prihvata inicijativu za sazivanje sjednice, jer su poslanici raspustili Sobranje! Začarani krug makedonske politike.

A izvršna vlast? Premijer Zoran Zaev podnio je ostavku 3. januara. U duhu Pržinskog sporazuma, Ustav kaže da ostavka premijera povlači i ostavku Vlade. Sto dana pre parlamentarnih izbora, Sobranje bira ministra za unutrašnje poslove i ministra za trud i socijalnu politiku na predlog opozicije, u ovom slučaju na predlog partije VMRO-DPMNE.

Jedno je sigurno: tehnička vlada tehničkog premijera Olivera Spasovskog vladaće duže od tri mjeseca jer je neizvjesno kada će se održati parlamentarni izbori. U toku su unutrašnje partijske kalkulacije: koji datum ide u korist SDSM, a koji u korist VMRO-DPMNE. Terenski lov na glasove je u toku.

Na samitu održanom 7. maja, EU je još jednom, po ko zna koji put, deklarirala evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. Ali, kad se radi o prijemu novih članova, i dalje se insistira na dobrosusjedskim odnosima zemalja kandidata sa zemljama članicama, čime se daje zeleno svijetlo politici ucjenjivanja. To još jednom potvrđuje da je EU, ovakva kakva je danas, u raskoraku sa samom evropskom idejom.