Objavila R.B.

GARČEVIĆ OCIJENIO

Rusija će tražiti "rupe" za uticaj na CG

Rusija se miješala u izbore u SAD, Crnoj Gori, Francuskoj, Holandiji, radiće to i dalje i jedan od načina da se od toga zaštiti je jača saradnja Evrope i Amerike, zaključak je pretresa o miješanju Rusije, u Odboru za obavještajna pitanja u američkom Senatu. Moskva nije uspjela da izvrši uticaj u Crnoj Gori ali će "tražiti rupe kroz druge balkanske države" da utiče na nju, ocijenio je bivši crnogorski ambasador u NATO-u i OEBS-u Vesko Garčević.

Učesnici pretresa ocijenili su da rusko miješanje u izbore sada više ne liči na partiju golfa, već ragbija.

Diplomata i profesor međunarodnih odnosa Nikolas Berns tvrdi da Rusija miješanjem u izbore pokušava da smanji povjerenje državljana u demokratiju u svim ovim zemljama.

On je upozorio da ruske akcije predstavljaju egzistencijalnu prijetnju demokratskim nacijama na Zapadu i da zahtijevaju brz i ozbiljan odgovor Evropljana, kao i Amerikanaca.

"Naše obavještajne agencije treba da se povežu i da tretiraju rusku prijetnju kao stalnu. Zatim, ako je prekršen zakon, treba procesuirati odgovorne. I treće, treba da se povežemo sa Evropom i zajednički branimo. Zajedno smo u NATO-u, a to je politički koliko i vojni savez“, kazao je Berns.

Dovoljan oprez spriječio je pokušaj Rusije da se umiješa u izbore u Crnoj Gori, kao i da se poslije izbora izazovu neredi. O tome je pred senatorima detaljnije govorio Garčević. On je naveo da ruska vlada sprovodi anti-NATO politiku, koju podržavaju i srpske nacionalističke partije. Moskva nije uspjela da izvrši uticaj u Crnoj Gori ali će "tražiti rupe kroz druge balkanske države" da utiče na nju, ocijenio je Garčević. "Najbolji način da se odvrate takvi potezi je aktivizam EU i SAD i podrška reformama na Balkanu a vrata EU i NATO moraju ostati otvorena, zaključio je.

Na pretresu je, kao dobar, istaknut francuski primjer odbrane od ruskog miješanja, prenio je Glas Amerike.

"Mediji su se udružili i otkrivali činjenice. To su podržali i Fejsbuk i Gugl, kako bi se i na internetu raskrinkale lažne vijesti. Francuzi su pretpostavili da će biti hakovani, jer su osujetili mnoge napade, pa su ruskim hakerima davali velike količine lažnih informacija. Konačno, i vlasti i mediji su jasno rekli da je hakovanje nelegalno, i da se tako manipuliše izbornim procesom“, izjavio je Janis Sarts, direktor NATO Centra za komunikacijske vještine. 

Potencijalna meta su i izbori u Njemačkoj, 24. septembra, upozorili su učesnici pretresa i istakli situacije u kojima bi to moglo da se desi.

"Ako bude terorističkog napada, ako migrantska kriza bude aktuelna - to će se iskoristiti u propagandne svrhe, a mogući su i hakerski napadi. Njemačka mora da bude oprezna, ali i političari da budu oštriji prema Kremlju“, kaže Konstanca Štelcenmuler sa Instituta Brukings.