ŽUGIĆ NAJAVIO

Zaštitićemo se od valutnih rizika

Ministarstvo finansija razmatra više opcija, odnosno aranžmana koji bi na najkvalitetniji način pružili zaštitu od valutnih rizika kod kredita za autoput Bar-Boljare, zaključenog u dolarima sa kineskom Exim bankom, saopštio je resorni ministar, Radoje Žugić.

Žugić je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF), Milutina Đukanovića, kazao da Ministarstvo sprovodi aktivnosti na zaštiti od tih valutnih rizika i zaključenju aranžmana kojim bi bila osigurana stabilna i fiksna otplata obaveza po tom aranžmanu.

“Resorno Ministarstvo u prethodnom periodu donijelo je Strategiju za upravljanje javnim dugom, u procesu je formiranje radne grupe od nezavisnih eksperata, uputili smo pismo Centralnoj banci (CBCG) za davanje preporuka, a imamo i tijesne veze sa Svjetskom bankom”, rekao je Žugić.

On je podsjetio da je Ugovorom o projektovanju i izgradnji, zaključenim u februaru prošle godine između Ministarstva saobraćaja i kineske kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC), utvrđen fiksni kurs između dolara i eura, čime je spriječeno da promjene kursa utiču na troškove izgradnje autoputa, odnosno prioritetne dionice Smokovac-Uvač-Mateševo.

“Shodno tome, valutne promjene koje su se desile na tržištu u prethodnom periodu nijesu dovele do povećanja cijena izgradnje dionice autoputa”, dodao je Žugić.

Ugovor o preferencijalnom kreditu između Ministarstva finansija i kineske Exim banke od 943 miliona USD zaključen je u dolarima i biće vraćen u eurima, a, kako je naveo Žugić, zavisiće od budućih valutnih promjena na valutnom tržištu.

“Uslovi kredita su 20 godina vraćanja, šest godina grejsa i kamatna stopa dva odsto, što su najbolji uslovi u region”, smatra Žugić.

On je kazao da se javni dug ne može posmatrati izolovano na parče, već u cjelini.

“Ne znamo šta slijedi u narednom periodu. Da li neko zna kako će se riješiti ukrajinska kriza, da li neko zna koji su elementi monetarne politike američke centralne banke, Federalne rezerve (Fed) i da li neko može da predvidi sve elemente koji će uticati na stabilnost i razmjere u kursu pojedinih valuta”, pitao je Žugić.

On je naveo da se ne može taj rizik ili zaštitna klauzula gledati na mjesec, dva, šest mjeseci, već dugoročno.

“Nema države slične našoj, koja sav dug drži u jednoj valuti. To je mjera sigurnosti”, rekao je Žugić.

Đukanović je kazao da je takav odgovor mogao očekivati od nekog kockara.

“Sami ste priznali da ne znate šta će se dešavati sa dolarom u narednom periodu i svi se slažemo da malo ko to može da zna. Ali zato, kao odgovoran ministar finansija, trebalo je da spriječite da se uzima kredit u dolarima”, smatra Đukanović.

On je rekao da je za 944 miliona USD, u februaru prošle godine trebalo 687 miliona EUR, kad je uzet kredit krajem oktobra prošle godine, već je trebalo 743 miliona, a danas 866 miliona EUR, odnosno 177 miliona više nego na dan sklapanja ugovora.

“Kad se sve ovo izračuna dobili ste strahovito nepovoljan kredit i Crnu Goru stavili kao kuglu na rulet. Kad se zavrti ne znamo gdje će se zaustaviti, a ne možete se kockati sa građanima Crne Gore”, dodao je Đukanović.

Poslanik Pozitivne, Goran Tuponja, pitao je koliko je ostvareno prihoda od igara na sreću od stupanja na snagu izmjena Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica od početka godine.

Žugić je rekao da nakon što neki privredni subjekti priređivanja igara na sreću nijesu odgovorili shodno zakonu, krenula je kontrola u velikom broju preduzeća i uskoro će biti završen, ne samo obračun, već i naplata u mjeri procjene koja je bila na godišnjem nivou oko 1,5 miliona EUR.

“Očekujem za najkasnije 15 dana da imamo naplatu i jasne osnove za primjenu ovog Zakona i bez bilo čijeg pritiska kad je u pitanju njegova primjena”, rekao je Žugić.

On je dodao da niko nije vršio, niti može da vrši pritisak na nadležni organ, odnosno Poresku pravu (PU) ni Ministarstvo finansija.

Tuponja je kazao da je fakat da je Zakon izglasan i da se, pet mjeseci od njegovog izglasavanja u parlamentu, ne primjenjuje u praksi.

“Ako vi niste u stanju da provodite zakon, a dio ste izvršne vlasti, onda ste u obavezi da nešto uradite, na primjer da predložite izmjene zakona. Umjesto toga idete linijom manjeg otpora i uvodite nove poreze, kao što je porez na gorivo”, rekao je Tuponja.