Б.Ч.Ј. [ Mina ]

MMF

Postoje ozbiljne poteškoće kada je u pitanju likvidnost

U Crnoj Gori u ovom trenutku nema direktnih rizika od nesolventnosti države, ali postoje vrlo ozbiljne poteškoće kada je u pitanju likvidnost, saopštio je šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Srikant Sešadri.

On je na pitanje da li Crnoj Gori prijeti bankrot, kazao da se to razumije kao nesolventnost, dok takođe postoji i odvojeni aspekt, a to su likvidnost i mogući problemi u tom segmentu.

„U ovom trenutku nema direktnih rizika od nesolventnosti države, međutim postoje vrlo ozbiljne poteškoće kada je u pitanju likvidnost. Poteškoće u likvidnosti mogu vrlo brzo da se transformišu u poteškoće koje se odnose na solventnost“, kazao je Sešadri na konferenciji za novinare nakon završene posjete Misije MMF-a Crnoj Gori, kojoj su prisustvovali predstavnici Centralne banke (CBCG) i Ministarstva finansija.

On je objasnio da ako stalno pozajmljujemo pet ili šest odsto onoga što nam je potrebno, po stopama devet do deset odsto, a kada ekonomija raste četiri odsto, onda je to jednostavna matematika.

„Nijesmo još došli u tu fazu, ali postoji rizik da do toga dođe. Ukoliko šaljete signal da nemate plan da smanjite zaduživanje, onda postoji rizik da možete da kreirate problem likvidnosti“, upozorio je Sešadri.

Prema njegovim riječima, potrebno je da se ne kreira problem likvidnosti, koji bi se mogao pretvoriti u problem solventnosti.

„Na srednji rok je važno voditi računa o tome da zaduživanje koje država uzima, kako bi finansirala tekuću potrošnju, ne proizvodi trajni rast. Sa srednjeročnog gledišta, država mora da razmišlja ne samo kako će da potroši pare na zarade i penzije, već kako troši na javnu infrastrukturu koja će generisati rast u ekonomiji. Morate pažljivije da razmišljate o tome kako ćete da distribuirate vašu potrošnju i da to izbalansirate u odnosu na potrebu da se obezbijedi produktivnost kroz pojačanje investicija u ekonomiji“, rekao je Sešadri.

On je saoštio da se trenutno predviđa rast bruto potreba za finansiranjem, koje predstavljaju zbir fiskalnog deficita i otplate duga koji dospijeva, sa 11 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u narednoj godini, na 17 odsto u 2025.

„To su vrlo visoki brojevi. Zemlja jednostavno sebi ne može da priušti više da nastavi ovako da se zadužuje, posebno po postojećim kamatnim stopama koje su skoro duplo više nego što su bile prije tri godine. Ne možete stalno da se zadužujete po kamatnim stopama koje stalno rastu. Svako ko to radi će ubrzo shvatiti da će povjerioci prestati da vam daju kredite i nećete imati više novca. Da bi se to izbjeglo, hitno tražimo od Vlade da promisli trenutni smjer kojim se kreće, a to se odnosi i na građane“, dodao je Sešadri.

Na pitanje da li je Crnoj Gori potreban aranžman sa MMF-om i da li bi ta institucija u tom slučaju tražila smanjenje plata u javnom sektoru i penzija, Seshadri je odgovorio da su neophodne dvije stvari da do tog programa dođe.

„Prvi je zahtjev od države. U ovom trenutku nema zahtjeva od države. Druga stvar je da mi kao MMF moramo da imamo sagovornika sa kojim možemo da pričamo o srednjeročnim politikama. Tog sagovornika mora da ga izabere stanovništvo, kako bi se sprovele srednjeročne politike, odnosno reforme neophodne da bi se te politike sprovele“, rekao je Sešadri.

U ovom trenutku, kako je naveo, nijedan od ta dva uslova ne postoji.

„Tako da ne razgovaramo o programu u ovom trenutku“, poručio je Sešadri.

On je naveo i da nema potrebe za programom MMF-a, ako ima dovoljno političke kohezije u zemlji.

„Međutim, ako MMF igra korisnu ulogu da bi se reforme koje su potrebne desile, mi smo uvijek spremni da pričamo sa nadležnim državnim organima“, dodao je Sešadri.

On je, govoreći o uslovima eventualnog programa, kazao da je preuranjeno pričati o konkretnim mjerama, ali je imperativno da ne može stalno da se povećava zaduživanje kako bi se finansirala tekuća potrošnja.

„Kočnice se neće staviti kada je u pitanju postojeća stopa potrošnje, ali ne bi bilo primjereno od mene da kažem šta bi bilo smanjeno, a šta ne“, saopštio je Sešadri.

Guverner CBCG, Radoje Žugić, kazao je da je stav vrhovne monetarne institucije da je Crnoj Gori neophodan program MMF-a, u uslovima kada imamo kreiranu rashodnu stranu koja ima nedovoljne prihode, a sa druge strane visoke kamatne stope kada je riječ o zaduživanju.

On je napomenuo da je kreditna aktivnost u prvih deset mjeseci ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, porasla 35,92 odsto.

„Mislimo da moramo da se, naučeni lekcijama iz prethodnog perioda kada smo 2006. i 2008. imali finansijsku krizu, zaštitimo od potencijalnog balona kredita, odnosno pretjeranog naduvavanja, kako ne bi došlo do pucanja. Stoga, CBCG ima pripremljene makroprudencione mjere, koje je prvi put primijenila 2019. godine“, rekao je Žugić.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za ekonomsko-finansijski sistem u Ministarstvu finansija, Danko Dragović, kazao je da postoji prilično visok stepen saglasnosti između planova Vlade i onoga što je sugerisao MMF.

„Ono o čemu je raspravljano jeste upravo problem fiskalnog deficita koji nas očekuje u narednim godinama i koji je doveden u kontekst sa rastućim otplatama duga i visokim kamatnim stopama“, rekao je Dragović.

Ministarstvo, kako je najavio, ima čitav niz planova i alata kako bi se fiskalni deficit stavio pod kontrolu.

„Za narednu godinu nijesu planirana dodatna poreska opterećenja, imajući u vidu cjelokupnu situaciju, ali smatramo da se postojeća fiskalna baza može unaprijediti i da se dodatno mogu iskoristiti prednosti elektronske fiskalizacije“, kazao je Dragović.

On je najavio i širenje postojeće poreske baze kroz traženje novih izvora prihoda, što kao osnovu ima i neka nova zakonska rješenja.