UDAR NA GRAĐANE

MANS: Zbog KAP-a dižu PDV

U Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MASN) smatraju da je najavljeno povećanje poreza na dodatnu vrijednost (PDV) ishitren potez koji nema konsenzus ni unutar same Vlade, niti se bazira na realnim mogućnostima crnogorske ekonomije, a još manje na finansijskoj sposobnosti građana Crne Gore da plate cijenu pogrešnih odluka Vlade i njenih zvaničnika.

U saopštenju MANS-a dostavljenog Portalu RTCG navodi se da cilj njegovog uvođenja nije nikakvo održanje fiskalne stabilnosti, već prije svega kreiranje prostora u budžetu da Vlada preuzme nove dugove KAP-a.

„Naravno, na teret građana. MANS poziva Vujicu Lazovića koji je unutar Vlade i jedan od najglasnijih protivnika povećanja PDV-a, da umjesto utvrđivanja predloga zakona za povećanje poreske stope na 19 odsto, inicira otvaranje široke javne rasprave o ekonomskoj situaciji u kojoj se Crna Gora nalazi, kao i o drugim sredstvima kojima je moguće popraviti finansijske pokazatelje, a da to nije brutalno zavlačenje ruke u džep ionako osiromašenom građaninu Crne Gore“, saopštio je Dejan Milovac iz MANS-a.

U toj NVO su uvjereni da će povećanje PDV-a sasvim sigurno dovesti do povećanja cijena i momentalne inflacije, uprkos negiranju Vlade.

„Ako znamo da je prethodne godine jedan od većih rashoda zbog kojeg je rađen rebalans budžeta bilo plaćanje dugova Kombinata aluminijuma, kao i da se ove godine crnogorskom budžetu "smiješi" minimum 60 miliona eura KAP-ovog duga za utrošenu struju, nije teško zaključiti da povećanje poreza, zapravo predstavlja uvođenje takozvanog "poreza za KAP", smatra Milovac.

Nakon zakona "euro po euro" koji za cilj imao da popuni rupu u prošlogodišnjem budžetu nastalu aktiviranjem garancije datih za kredit KAP-a kod Dojče banke, te uvođenja takozvanog "kriznog poreza" koji je opteretio ionako bijede zarade, novi "porez za KAP" kojim treba da se plati njegova krađa struje, dodatno bi, tvrdi Milovac, opteretio osiromašene budžete građana Crne Gore.

"Smatramo da je prije donošenja odluke da se građani dodatno oporezuju, potrebno razmotriti i druge izvore finansiranja budžetskog deficita, prije svega iz onih izvora kod kojih je naplata nedopustivo niska zbog neažurnosti države, te javašluka i moguće korupcije pojedinih državnih funkcionera i službenika. Tako je na primjer iznos nenaplaćenog poreskog duga višestruko premašuje projektovane prihode od povećane stope PDV, a Vladi stoje i mnogi drugi mehanizmi ubiranja prihoda kroz uvođenje novih i povećanje postojećih poreza na luksuznu robu i usluge“, rekao je on.