Данијел Гарић [ TVCG ]

LONDONSKA ZELENA AGENDA NA ISPITU

Britanija da se ugleda na SAD

Ekonomski analitičari smatraju da Velika Britanija treba više da pomaže privatni sektor i da treba da traži inspiraciju sa druge strane Atlantika.

Ujedinjeno Kraljevstvo je postiglo dobar napredak ka postizanju neto nulte emisije ugljen-dioksida do 2050. godine, ali će za postizanje tog cilja možda biti potrebni veći porezi, saopštio je danas britanski ekonomista lord Nikolas Stern, koji kaže da su potrebna i javna i privatna ulaganja u nove tehnologije.

Stern je pozvao Veliku Britaniju da isprati Sjedinjene Američke Države u stimulisanju zelene tehnologije, uprkos tvrdnjama britanske Vlade da “predvodi svijet u pogledu klimatskih promjena”.

“Moramo imati rast i moramo da smanjimo emisije, a ulaganje u nove tehnologije će nas tamo dovesti. Ne zalažem se za odlaganje ulaganja u zdravstvo i obrazovanje. Moramo da sprovodimo te reforme u isto vrijeme. Ako moramo malo više da oporezujemo, neka tako bude. Ako moramo da pozajmimo malo više za te zaista ogromne investicije, onda bi to trebalo da uradimo”, kazao je Stern za BBC.

Ova izjava Sterna dolazi u jeku suočavanje zemlje sa najvišim porezima u odnosu na prihod od Drugog svjetskog rata i u danima kad je Vlada Kraljevstva pod pritiskom da smanji poreze.

Međutim, Stern smatra da bi više javnih investicija moglo pomoći radnim mjestima i životnoj sredini.

Lord Stern je 2006. napisao revolucionarni izvještaj o klimatskim promjenama za vladu, koju je tada vodio premijer Toni Bler. Isporučio je ažuriranu verziju i za bivšeg premijera Borisa Džonsona 2021. godine.

On je optimista da se prekretnica u ključnim zelenim tehnologijama, uključujući proizvodnju energije, automobilske baterije i proizvodnju đubriva, može postići u roku od nekoliko godina, pri čemu će vještačka inteligencija igrati ključnu ulogu.

On očekuje da privatne investicije mogu finansirati većinu toga, ali će i vlada morati da bude uključena.

Bivši izvršni direktor Britiš petroleuma, koji sada vodi privatni kapital fonda koji ulaže u firme koje smanjuju gasove staklene bašte Edmund Braun, smatra da država treba više da pomaže privatni sektor, uz apel da Britanija treba da traži inspiraciju sa druge strane Atlantika.

Zakon o smanjenju inflacije predsjednika SAD- a Džoa Bajdena uključuje subvencije i poreske kredite za proizvodnju električnih vozila, razvoj obnovljivih izvora električne energije, održivog avionskog goriva i vodonika, kao i novac za potrošače koji kupuju električne automobile proizvedene u SAD- u.

„Dajem SAD- u ocjenu “pet minus” za Zakon o smanjenju inflacije. Nije savršen, ali je odličan početak”, kazao je Braun.

Neki ministri Velike Britanije, uključujući bivšeg poslovnog sekretara Granta Šapsa, koji sada vodi novo Odjeljenje za energetsku bezbjednost i “Net Zero” kancelariju, kritikovali su potez predsjednika Bajdena, sa obrazloženjem da će ovaj potez američkim preduzećima dati nepravednu tržišnu prednost.

Braun podržava trenutni porez na neočekivane prihode na proizvodnju nafte i gasa u Sjevernom moru, rekavši da je jedino ispravno da proizvođači plaćaju dio nepredviđene dobiti zarađene na imovini, koja je kraju završi u vlasništvu države.
On je zabrinut da je zbog toliko pitanja koja treba razmotriti, kao što je obezbjeđivanje snabdijevanja energijom u Velikoj Britaniji, zabrinutost za životnu sredinu možda izmakla iz vidokruga kreatorima politika.

“Vladini ministri su zaokupljeni vrlo jednostavnim stvarima, a to je sprječavanje dalje inflacije. Prvo o čemu misle je energetska bezbjednost. Drugo što im je na umu je dostupnost energije. I tek na trećem mjestu im je klima. Trebalo bi da budu sposobni da rade sve tri stvari odjednom, ali je to možda moguće samo u teoriji”, kazao je Braun.

Govoreći na klimatskom sastanku COP 27 prošle godine, britanski premijer Riši Sunak je saopštio da je energetska kriza razlog za ubrzanje energetske tranzicije.

Vlada Velike Britanije tvrdi da je ta zamlja lider u svijetu u borbi protiv klimatskih promjena, sa politikama koje su podržale 68 hiljada zelenih radnih mjesta od 2020. godine.