Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Dragan Maksimović (Banjaluka)  [ DW ]

19. 04. 2024. 08:37

Svesrpski miting u Banjaluci: „Donesite rezoluciju – razbili ste BiH!“

Ikonografija na mitingu u Banjaluci 18. aprila 2024.

Od Vladimira Putina, do Ratka Mladića. Od amblema na zastavi Republike Srpske, do dvoglavog orla sa četiri ocila. To je bila ikonografija na mitingu podrške otporu rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama, na kojem se okupilo oko 15.000 građana iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Na desetine autobusa stiglo je i iz Srbije, kako bi, kažu, pružili podršku Srbiji i Republici Srpskoj.

„Došli smo da podržimo Srbiju, Republiku Srpsku i čitav srpski narod“, kaže Saša iz Šapca. Odatle je, pored Beograda, stiglo najviše građana.

Miting je bio odgovor na rezoluciju o Srebrenici koja bi trebalo da bude usvojena u UN početkom maja, a predsjednik RS nije birao riječi iznoseći scenarije ukoliko se to i dogodi.

Autobus kojim su iz Šapca dovezene pristalice Milorada Dodika

Dodik: „Alibi za Njemačku“

„Ovaj ogavni zapadni svijet gura Srebrenicu na politički teren. Gura u Generalnu skupštinu UN sa namjerom da Srbe okvalifikuju kao jedini narod u istoriji koji je počinio tako nešto, da bi se – a zato je Njemačka tu – izbrisali svi zločini Njemačke iz prošlosti i oni koje namjeravaju da učine u budućnosti“, rekao je Milorad Dodik.

On je ujedno najavio i šta će se desiti na dan usvajanja: „Ako im prođe ovo, na dan kada se bude odlučivalo u Njujorku naša vlada i rukovodstvo će čitav dan provesti u Srebrenici. Da im pokažemo da Srebrenica pripada Republici Srpskoj. Donesite ovo – razbili ste Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Dodik. On okupljenim građanima poručio i da će Republika Srpska jednoga dana biti dio Srbije.

Milorad Dodik tokom obraćanja okupljenima na mitingu u Banjaluci

Mediji bliski vlasti objavili su da je na mitingu bilo čak 50.000 ljudi, što je na sjednici Narodne skupštine odmah nakon mitinga energično branio i njen prvi čovjek Nenad Stevandić.

„Tih vaših 50.000 mi izgleda kao kada je čovjek prvi put igrao tenis, pa nakon 15/15, rekao: Eh, hiljadu“, rekao je Igor Crnadak iz opozicionog PDP.

„Ni vi nećete vrijeđati 50.000 ljudi, jer ja sam spriječio da 50.000 ljudi vrijeđa vas“, poručio je Stevandić, koji je prije toga oduzeo riječ i poslaniku Nebojši Vukanoviću, koji je takođe ismijavao brojku od 50.000 okupljenih građana. Učešće predstavnika vlasti iz Srbije na mitingu nije mu se svidelo.

„Šta kad NATO uđe u NSRS“

„Mi tumaramo, mi nemamo strategiju, nemamo plan. Ozbiljnije se vodi neka mjesna zajednica nego Republika Srpska. Nemojte da nam Aleksandar Vulin priča kako ne možemo zajedno i da RS treba da se razdruži. Pitam savjetnika i senatora Vulina, šta kad mi povučemo potez i NATO uđe u skupštinu i sve to blokira. Šta da radimo? Da bježimo u Beograd? Ja neću da bježim“, rekao je Vukanović, koji je ocijenio rekao da je miting samo u službi vlasti u RS.

Vulin na mitingu nije govorio, ali je bio prisutan kao član delegacije iz Srbije. Za razliku od njega, predsjednica Skupštine Srbije i doskorašnja premijerka Ana Brnabić, rekla je da je rezolucija uperena protiv srpskog naroda i da svi oni koji tvrde suprotno nemaju dobre namjere.

„Oni koji sponzorišu ovu rezoluciju u Ujedinjenim nacijama, ne traže ni žaljenje, ni pokazivanje pijeteta za počinjene ratne zločine. Oni traže najtežu diskvalifikaciju, moralnu i pravnu, za čitav srpski narod. Protiv toga se borimo. Borimo se protiv podmuklih i jako providnih laži da ova rezolucija nije uperena ni protiv koga. Jer jeste uperena protiv srpskog naroda“, rekla je Brnabić, poručivši da je to borba za mir na Balkanu.

Miting, koji je održan paralelno sa sjednicom Narodne skupštine RS na kojoj je usvojen vladin izvještaj Nezavisne komisije o stradanju svih naroda u srebreničkom regionu od 1992. do 1995. godine, izazvao je oštre reakcije kod političara i bošnjačkih udruženja koja okupljaju žrtve – posebno u dijelu koji se odnosi na usvojeni izvješaj, s obzirom na to da je u jednom od zaključaka kvalifikacija „genocid“ odbačena kao neprihvatljiva.

Nekad i sad

Potpredsjednica pokreta „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ Kada Hotić podsjeća da je Dodik nekada govorio da je počinjen genocid, a danas ga negira.

„Ovih dana Republika Srpska i Srbija biju snažnu bitku kako bi zaustavili donošenje rezolucije o Srebrenici. Rezolucija bi bila samo potvrda i pečat na istinu koju bi svijet donio. Dodik nema šta više da radi. To je bezobrazluk, neotesana narav, nema kulture ni trun. Trebao bi ga i njegov narod osuditi“, rekla je Hotić za N1.

„Ja znam savršeno dobro šta je bilo. Bio je genocid u Srebrenici. To je presudio sud u Hagu i to je nesporna pravna činjenica“, rekao je 2007. predsjednik vlade RS Milorad Dodik, dvije godine nakon izvještaja o Srebrenici koji je poništen 2018. godine. U njemu je bilo navedeno, između ostalog, da je oko osam hiljada bosanskih muslimana ubijeno u Srebrenici 1995.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini osudila je usvajanje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske, „kojima se negira genocid u Srebrenici, umanjuje broj žrtava i falsifikuje istina“.

„Usvajanje tzv. izvještaja, od kojeg su se u međuvremenu ogradili i neki od potpisanih autora, ne služi na čast političkim predstavnicima srpskog naroda“, naveli su iz IZ BiH, upozorivši da je upravo zbog takvih postupaka neophodno usvajanje rezolucije u UN.

Krizom na krizu

„Dodik RS vodi u izolaciju“, ocjenjuje lider SDA Bakir Izetbegović, nekadašnji koalicioni partner Milorada Dodika. „Vode nas u živo blato. Narod voli da mu se laže, da nije bio genocid. Ali, od laži nema ozdravljenja“, kaže Izetbegović.

Vlastima u RS sada je ostalo samo da čekaju najavljeno usvajanje rezolucije u Ujedinjenim nacijama, koje bi trebalo da se dogodi 2. maja. Do tada će, izvjesno je, biti dosta prostora za dalje podgrijavanje političkih tenzija, a nove političke potrese mogao bi da izazove set zakona koji je skupština u četvrtak usvojila, a među kojima je i entitetski izborni zakon. Zakon je usvojen i pored upozorenja iz OHR-a, američke ambasade i Evropske unije, a u isto vrijeme ističe rok za usvajanje izmjena državnog zakona, koje će teško doći na dnevni red s obzirom na napete političke odnose unutar Bosne i Hercegovine.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније