PANEL DISKUSIJA

Nema demokratije bez slobodnih medija

U okviru Nedjelje švedskog filma Centar za građansko obrazovanje je organizovao u Crnogorskom narodnom pozorištu panel diskusiju "Film kao ogledalo društva" i razgovor sa Fredrikom Gertenom, rediteljem filma „Veliki momci su poludjeli“, koji je i premijerno prikazan.

Fredrik Gerten je švedski režiser i novinar. Razgovarao je sa učesnicima panela o svom iskustvu i borbi za činjenice i istinu,  za slobodu izražavanja.

On je kazao da čak i u velikim demokratijama, kao što su Sjedinjene Američke Države (SAD), postoje mediji koji se plaše velikih korporacija i uticaja.

"Demokratija bez slobodnih medija ne funkcioniše, a ukoliko nešto ne funkcioniše onda to trebamo ispraviti. To je ono čime se novinari od početka bave. Međutim, u cijeloj istoriji medija postoje pokušaji da se "ubije glasnik"", podsjetio je Gerten. 

On je rekao da moramo biti svjesni da pored toga što bi novinari i ljudi koji se bave filmovima trebali i morali biti pažljivi sa činjenicama, postoje i loši novinari i mediji.

"Da bi pomogli slobodne medije i izgradili snažno istraživačko novinarstvo moramo pokazati podršku prema onima kojima je nanešena šteta i koji su napadnuti, jer će onda napadačima biti teže da napadnu opet", izričit je Gerten.

Panel "Film kao ogledalo društva", su otvorile Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Liselot Martinenko Agerlid, zamjenica ambasadora Švedske u Beogradu i Andrijana Maliković, producentkinja u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Daliborka Uljarević je ocijenila da novinarstvo mora beskompromisno braniti javni interes ne obazirući se na političke, finansijske, partikularne interese moćnih i da su u građanskim, demokratskim društvima, instraživački novinski stubci moćno oružje zaštite društvenih vrijednosti.

"Mnogi mediji, posebno oni prepoznati kao nezavisni otvaraju brojna osjetljiva pitanja, kreću se po ivici žileta, podstiču javnost da dodatno promišlja o karakteru brojnih donosilaca odluka,  vlasnika moći i to je za pohvalu. Međutim, evidentan je nedostatak obrade sistemskih tema, mogućih dubljih uzroka. Spajanje ova dva pristupa vodi ka istraživačkim pričama, dok ove priče kao svojevrsni društveni skeneri razobličavaju more zloupotreba braneći javni interes od prevarnih autoriteta”, saopštila je Uljarević.

Liselot Martinenko Agerlid je istakla da je sloboda medija bitna jer se njenim snaženjem omogućava da do građana stigne ono što vlade i korporacije i ne žele da se čuje.
 
Dimitrije Jovićević je ocijenio da kulturni pregaoci i oni koji dominantno oblikuju ono što se zove kulturni život  Crne  Gore, dobrim dijelom pripadaju mainstream-u, i tvore ono što neko naziva  dvorskom kulturom.

On smatra da kada je riječ o onom pravom i najtežem, istrazivačkom novinarstvu  u Crnoj Gori, ono gotovo da je potisnuto, inhibirano i dekuraženo  brojnim  slučajevima  napada  na novinare i imovinu medija.

"Dok god je istraživačko novinarstvo nepoželjno i sputano, dotle  mnoge stvari ostaju skrivene pod tepih, o njima se ne govori, o njima se ćuti", istakao je Jovićević.