А.Бошковић [ Portal RTCG ]

ISTORIJSKO SELO PROGONOVIĆI

Ponos Lješanske nahije: Viteza Raduna opjevao i Njegoš

Jedno znamenito ognjište iz sela Progonovići, u Lješanskoj nahiji, časno i pošteno bratstvo Radunovića posljednjih decenija ne da da se prepusti "zubu vremena".

Svaki Radunović iz čuvene nahije zna za čojstvo i junaštvo njihovog pretka vojvode Raduna, koji je krv prolio za slobodu svoje otadžbine. 

Od Raduna ostala su pokoljenja da pričaju narednim generacijama o slavi junaka, koji je ginuvši za slobodu, ispisao još jednu stranicu krvave crnogorske istorije.

Ostala je i Kula Radunova, kamena kuća slavnog vojvode gdje se 23. maja 1691. godine odvila velika bitka protiv Osmanlija i značajna pobjeda crnogorskog oružja.

To je opjevao čak i Petar II Petrović Njegoš u "Gorskom vijencu" i to u završnoj sceni čuvenog epa. 

Zato danas nema nikog u Progonovićima koji ne zna za čuvene stihove o Radunu i njegovoj supruzi Ljubici koja mu je lično pomagala u boju, puneći puške: "Sam se Radun u kulu nagnao, i s njim žena njegova Ljubica, žena mlada ama soko sivi, puni puške svome gospodaru, Radun gađa s prozora od kule, sedminu je na obor ubio".

Tog krvavog dana, prije više od 300 godina, zapaljena je Radunova kuća do temelja. U pomoć Radunu bješe pritekao Vuk Mandušić, Vuk Mićunović, a bili su tu i saborci iz Zagarača i sela Trnjina.

Viševjekovnu tradiciju svojih predaka i slavu crnogorskog oružja prenosili su kasnije Radunovi potomci. Tako danas četiri ulice u Podgorici nose imena Radunovića koji su svoje živote položili na oltar slobode Crne Gore.

Kula očuvala crnogorsku tradiciju 

Ako vas nekada put nanese da posjetite Progonoviće, opiće vas duh starih vremena kad se ginulo za slobodu zlatnu. 

Dočekaće vas u kuli stare stolice, ognjište, gusle na zidu, a tu je i ugovor iz 1661. godine koji je potpisan između Mletačke republike i Crne Gore. Vojvoda Radun tad je bio zastupnik Komana, a ugovor se čuva u arhivu u Kotoru. 

A za sve one koji prvi put dolaze u Prognoviće i za strane turiste, sada će biti lakše da prepoznaju ovo znamenito mjesto - prije dva dana na Kuli Radunovoj postavljena je i spomen ploča.

Ploču je otkrio Miomir Radunović, počasni predsjednik udruženja "Vojvoda Radun", jedan od najzaslužnijih Radunovića koji su željeli da na ovaj način sačuvaju slavnu i viševjekovnu tradiciju Crne Gore. 

Podsjetio je Miomir na krvave bojeve Radunovića kojima nije bio kraj tokom Osmanskog carstva - borbe su se nastavile i tokom balkanskih ratova, koji su vođeni na našim prostorima. 

"Ne zaboravljaju Radunovići ni svojih sedamnaest bratstvenika, koji su u jednom danu poginuli svi odreda 1862. godine na Banovoj dolini, u Prvom balkanskom ratu. Junački je to bio podvig tri sina Krsta Nikolinog Radunovića koji su poginuli pod barjakom Progonovićke čete", podsjetio je Radunović.

Radunović se zahvalio opštini Podgorica koja je obnovila Kulu Radunovu.

"Ovo spomen obilježje simbolizuje borbu za slobodu i predato je na održavanje i upravljanje JU Muzeji i galerije Podgorice. Ipak, treba naglasiti da pitanje Kule još nije riješeno na valjan način. Treba ga, stoga, bez oglaganja, riješiti", zaključio je Radunović. 

Slavni Vojvoda Radun završio je život hrabro i neustrašivo, kakav je uglavnom i bio - pogubljen je na Sitnici, u Lješkopolju, 1724. godine, zajedno sa 36 crnogorskih glavara, od strane vezira Ćuprilića. 

A njegovo pokoljenje za pjesmu stvoreno, koje je u bojevima ostajalo bez cvijeta svoje mladosti i na ivici demografskog opstanka, posljednjih sedam decenija se razgranalo.

Sada sa ljubavlju i poštovanjem čuvaju tradicionalne vrijednosti, slogu i čojstvo svojih predaka. 

"Uvjeren sam da će znamenita Kula Radinova i divna spomen ploča, svojim kulturno-istorijskim porukama, trajno nadahnjivati buduće generacije i podsjećati ih na slobodarsku prošlost Crne Gore i trasirati nove puteve društvenog razvoja u ovoj oblasti", zaključio je Miomir Radunović.