ZABRINJAVAJUĆI PODACI

Kocka oko 80 odsto Crnogoraca

Građani Crne Gore najčešće se upozoravaju na posljedice koje izazivaju zloupotreba alkohola ili droge, ali ne i na katastrofalne probleme po porodicu koje može da uzrokuje kockanje. Igor Milošević iz nevladine organizacije (NVO) ZID, kazao je Portalu RTCG da oko 80 odsto odraslih muškaraca „kuša sreću“ na raznim kockarskim igrama, a najviše u sportskim kladionicama.

Milošević je naveo da, kao i kod većine zavisničkih problema ne postoji tačna evidencija ili zvaničan registar osoba koje imaju problem sa kockanjem u Crnoj Gori, dodajući da prvenstveno zbog prirode tog problema i jakih mehanizama odbrane ljudi često i ne traže pomoć.

“Osim toga do prije godinu najbliža stručna pomoć specifična za problem kockanja se mogla dobiti tek u susjednim zemljama. Prema našim istraživanjima, kao i podacima iz regiona, gotovo 80 odsto muške populacije kuša sreću na razlićitim kockarskim igrama, a najdominantnije to rade putem kladioničarskog tiketa. Od tog procenta trećina populacije je vrlo aktivno, u smislu da se kocka najmanje dva do tri puta sedmično. To ne znači da svi oni imaju problem sa kockanjem”, rekao je on.

Iz ZID-a su pojasnili da od populacije koja kocka, oko 10 odsto njih to radi na problematičnom, a oko pet odsto na patološkom nivou, i da ta dva nivoa kockanja zahtijevaju stručni tretman koji pružaju u njihovom Savjetovalištu.

Slobodno vrijeme “okidač” za kockanje

Milošević je kazao i da nekoliko faktora utiču na nastanak i razvoj zavisnosti od kockanja.

“Jedan od njih jeste socijalni faktor u smislu društvenih kriza, nezaposlenosti, socijalo patoloških pojava, kriminaliteta, što trenutno jeste izraženo u Crnoj Gori. Prema najčešćim odgovorima korisnika našeg Savjetovališta “okidači” za kockanjem su uglavnom višak slobodnog kao i nedostatak kvalitetno organizovanog vremena, nedostatak posla, nedostatak novca, manjak ambicije uz filozofiju - da napravim što više novca sa što manje truda”, naveo je on.

Faktori koji utiču na zavisnost od kockanja, kažu iz ZID-a, nijesu isti u svakoj u zemlji svijeta, pa tako u destinacijama gdje je kockanje široko rasprostranjena a gdje je standard građana znatno veći, stručnjaci razloge za tu zavisnost nalaze u otuđenosti, empatiji koja se stvara kod posjetilaca prema mjestima za kockanje.

“Izuzetno veliki problem u našem društvu na koji se mnogo više može uticati je generalno izuzetno visoka tolerancija na kockanje. Na zloupotrebu alkohola i narkotika se više obraća pažnja ali naši građani nisu upoznati sa posledicama koje može da izazove kockanje i koje su često katasrofalne - gubitak imovine, rasturanje porodice, kriminalna dela, psihičke posledice, fizičke bolesti izazvane kockarskim stresom i ponašanjem,  pa čak i fatalne, odnosno samoubistvo ili ubistvo”, rekli su iz te NVO.

Zbog tih problema, tvrdi Milošević, mora se raditi na nekoliko nivoa, odnosno društvo treba informisati o prirodi i posljedicama kockanja.

Upitan koliko se odredba o udaljenosti kladionica ili kockarnica na 250 metara od osnovnih i srednjih škola poštuje, Milošević je rekao da se taj propis često mijenjao, ocjenjujući da postoje efikasniji način kako bi se maloljetnicima onemogućio pristup mjestima za kockanje.

“Eksterijer prostora koji su bliže školama moraju biti nenametljivi, bez reklama i mogućnosti da maloljetnik sagleda šta se dešava unutra. Pored toga tu je značajan i odgovoran pristup priređivača kockarskih igara. Sastavni dio tih uredbi može biti elektronska kontrola i učitavanja podataka na listićima osoba koje ih uplaćuju čime se vrlo jednostavno sprječava uplata maloljetnicima ali i pojava slanja djece da za starije plate tiket”, dodao je on.

Milošević smatra da 250 metara udaljenosti od škole ne znači isto u Plužinama ili u Podgorici.

“Moramo da vodimo računa da su mnogi lanci kladionica u koje je uloženo više desetina hiljada eura već u zabranjenoj zoni. Nije to štand pa da ga udaljite na propisno odstojanje”, poručio je on.

Problematičan rad “junior kazina”

Iz ZID-a su saopštili da u borbi za kontrolu i suzbijanje kockanja kod maloljetnika ima više elemenata koji dovode do usložnjavanja tog problema problematike.

"Jedno od tih pitanja jeste nesmetan rad « junior kazina ». Ako vidite objekte za animaciju djece u poslovnim centrima u Podgorici, vidjećete da su to mjesta u kojima je svaka mašina u stvari sprava za klađenje prilagođena za stvaranje empatije kod djece prema kockanju. Kad uđete u taj prostor ne znate ko je zagrijaniji za ubacivanje novčića, roditelji ili djeca. A roditelji nijesu ni svjesni koliki problem mogu da stvore djeci vodeći ih na takva mjesta", naveli su oni.

Milošević je saopštio i da je dozvoljeno postavljanje “kladomata”u ugostiteljske objekte i na druga mjesta, i da to znači da je klađenje kao daleko najrasprostranjeniji vid kockanja, i da je  dostupno i van objekata u kojima se priređuje kockanje.

On je podsjetio da je ekspanzija kockanja u Crnoj Gori počela sa poker aparatima u velikom broj lokala.

Milošević je najavio da će ZID sa Upravom za igre na sreću napraviti pravilnike koji će pomoći da se društvo više posveti problemu kockanja.

“Kada neko utroši ogroman novac i kada devastira sebe, svoju porodicu i najbliže to više nije problem samo te, već više generacija te porodice. Zato to mora da bude i problem zajednice koja mora na mnogo efikasniji i efektiniji način da odgovori na ovaj izazov”, zaključio je on.

Borislav Višnjić