Сара Шкулетић / Далила Мустафић

REZULTATI ANKETE

Ljudi sa depresijom uglavnom ne traže stručnu pomoć

Više od 70 odsto mladih ljudi koji prepoznaju znakove depresije, ne bi se za pomoć obratili psihologu, rezultati su ankete koju je sproveo Portal RTCG na uzorku od 100 mladih ljudi starosti od 18-34 godine. Psihološkinja Tijana Brzić objašnjava da je više razloga zbog kojih mladi oklijevaju u traženju pomoći, uključujući stigmu oko mentalnog zdravlja, strah od osude ili odbacivanja, kao i nedostatak svijesti o dostupnim resursima.

“Sa jedne strane, smatraju da je sramota obratiti se psihologu, jer bi to značilo da će dobiti dijagnozu, dok sa druge strane zbog nedostatka povjerenja u zdravstveni sistem smatraju da ne bi dobili adekvatnu pomoć. Ovo je još jedan od razloga zašto je značajno podizati svijest o mentalnom zdravlju u našoj državi“, ocjenjuje Brzić.

Ispitanici kao još jedan razlog zašto se ne bi obratili stručnom licu navode i nedostatak novčanih sredstava. U sklopu opštinskih domova zdravlja, postoje centri za mentalno zdravlje, u kojima se stručna pomoć može dobiti besplatno.

“Termin se može zakazati uzimanjem uputa od izabranog ljekara i pozivom na centar u kom psiholog radi. Nekada je manja, nekada veća gužva, ali ne čeka se duže od nedjelju do dvije dana, s tim da hitna stanja imaju prednost“, obrazlaže Brzićeva i dodaje da termini obuhvataju psihološku procjenu, nakon koje se zakazuju termini koji uključuju savjetodavni rad sa psihologom.

Na pitanje kako se nose sa stresnim situacijama, mladi su odgovorili da slušaju muziku, pričaju sa prijateljima, spavaju, rade vježbe disanja, konzumiraju cigarete, dok je najveći dio njih priznao da u takvim trenucima ne poduzima ništa i izoluje se od drugih.

Psihološkinja navodi da postoji nekoliko načina na koje mlade osobe mogu pomoći sebi.

“U knjižarama postoji veliki izbor knjiga koje mogu biti značajan izvor informacija i omogućiti mladima da bolje razumiju sebe i svoje probleme. Predlažem sve knjige izdavača Psihopolis. Što se tiče drugih stvari, najvažnije je razvijanje zdravih životnih navika. To uključuje dovoljno sna, redovne vježbe, zdravu ishranu i izbjegavanje štetnih supstanci poput alkohola i droga”, savjetuje sagovornica.

Osim toga, ona napominje da povezivanje sa drugima i održavanje bliskih odnosa pomaže u prevenciji usamljenosti i izolacije i dodaje da mladi mogu naučiti tehnike kao što su duboko disanje, meditacija, joga ili vježbe za opuštanje kako bi smanjili stres koji može preći u hronično stanje i dovesti do depresije.

“Značajno je i pronalaženje načina zdravog izražavanja emocija. Umjetnost, muzika, pisanje dnevnika ili druge kreativne aktivnosti mogu pomoći mladima da izraze svoje emocije i smanje stres. Postavljanje realističnih ciljeva i rad na njihovom ostvarenju može pomoći da se osjećaju produktivno i zadovoljno sobom. Važno je postaviti realistične ciljeve kako bi se izbjegle prevelike ambicije koje mogu dovesti do stresa i neuspjeha,” tumači Brzićeva.

Ona naglašava da ove strategije mogu pomoći mladima da održavaju dobro mentalno zdravlje bez pomoći psihologa, ali ako neko ne može da se izbori sa svojim problemima na ovaj način, treba potražiti stručnu pomoć.

Društvo da da prioritet mentalnom zdravlju

Psihološkinja ocjenjuje da negativni stavovi i stigmatizujuća uvjerenja o mentalnom zdravlju mogu biti štetni za mlade ljude koji se već bore sa mentalnim zdravstvenim problemima. Važno je promijeniti ove stavove kroz radionice za mlade, predavanja u školama, objave na društvenim mrežama, informativne programe na televiziji.

“Kao društvo, moramo dati prioritet mentalnom zdravlju i pružiti resurse i podršku mladim ljudima. Takođe je bitno raditi na smanjenju stigme i pružiti edukaciju o psihičkom zdravlju. Moram reći da je moje iskustvo dosta pozitivno i da roditelji kao i službe škola pokazuju veliku zainteresovanost da pomognu mladima u ranoj detekciji i prevenciji problema”, priča sagovornica.

Za kraj razgovora poručuje:

“Ako smatrate da vama bliska osoba pati od depresije, budite podrška, budite prisutni, slušajte ih i pružite im osjećaj da su voljeni i podržani. Ohrabrite ih da potraže stručnu pomoć, nemojte se bojati da otvoreno razgovarate o njihovim problemima. Edukacija o mentalnim bolestima je značajna da bi se bolje shvatili izazovi sa kojima se osoba suočava i kako joj pomoći”, kaže Brzićeva.

Ona zaključuje da liječenje mentalnih bolesti može potrajati i da osoba možda neće odmah reagovati pozitivno na terapiju ili lijekove, zbog čega je važno ostati strpljiv i pružiti razumijevanje i podršku na putu ka ozdravljenju.