"NAJSTARIJI ZANAT"

Prodaju tijelo za luksuzniji život

Uprkos činjenici da prostitucija nije legalan posao u Crnoj Gori, ona je prisutna u svim regijama. Prema istraživanju Instituta za javno zdravlje koje je u saradnji sa NVO Juventas, sprovedeno među 200 seksualnih radnica, bavljenje "najstarijim zanatom" najrasprostranjenije je u Podgorici i Baru.

Ovaj društveni fenomen aktuelizovan je nakon što su prošle sedmice u okviru policijske akcije "Kleopatra", privedena dvojica Podgoričana koji se sumnjiče za krivično djelo posredovanje u prostituciji. Specijalista socijalne medicine u IJZ dr Aleksandra Marjanović kazala je za Pobjedu da je prosječna starost ispitanica, koje su učestvovale u istraživanju, bila oko 28 godina.

"U prosjeku prvi seksualni odnos imale su sa 16 godina, a prvi seksualni odnos za korist, odnosno plaćeni bio je u prosjeku sa 22. godine" navela je Marjanović, dodajući da su ispitanice dolazile do klijenata u najvećem broju putem poznanika i prijatelja.

Na drugom mjestu su ulica i parkovi, barovi i noćni klubovi, kao i uspostavljanje kontakta putem telefona.

Kada se govori o prostituciji kao društvenom fenomenu sociolog Srđan Vukadinović za Pobjedu kaže da je ta pojava promijenila svoje obrise, te da je ona danas ne toliko rezultat socijalnog statusa, koliko težnje da se postigne luksuzan i ugodan život.

Iako se u istraživanju IJZ navodi da je 88 odsto ispitanica nezaposleno, te da 45 odsto nema završenu školu, a 32 odsto je sa srednjom stručnom spremom, Vukadinović navodi da je sve više primjera da se prostitucijom bave studentkinje, žene koje su stručnjaci u svom poslu.

On je naveo primjer iz Engleske gdje je otkrivena elitna prostitutka koja je danju bila ekspert u oblasti epidemiologije kancera, a noću prostitutka čija je tarifa bila 300 funti na sat. Takvih primjera, smatra on, ima i u Crnoj Gori.

Vukadinović smatra da bi legalizacija prostitucije u Crnoj Gori bila dobra samo u smislu da se „prekine lanac“ između makroa i prostituke.

On je naglasio da je Crna Gora zakasnila sa legalizacijom najstarijeg zanata. Prema odluci Evropskog suda u Luksemburgu iz 2002. godine, članice EU mogu da izjednače prostituciju sa ostalim privrednim granama.

Direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević smatra da bi legalizacija prostitucije učinila državu "velikim i sigurnim makroom", koji bi ubirao zaradu od tog posla.

Ona dodaje da bi prije bilo uputnije da prostitucija bude dekriminalizovana. To bi bila mjera, kako je objasnila, koja zabranjuje državnim organima da obavljaju istrage, hapse ili krivično gone osobe koje nude seksualne usluge.