[ B.B. ]

ŠĆEPANOVIĆ

Institut za hadronsku terapiju možda za dvije godine

Otvaranje međunarodnog insitututa za hadronsku terapiju karcinoma u Crnoj Gori, koji je dio SEEIIST inicijative, nije izvjesno ni do 2024. godine. Profesorica Mara Šćepanović, koja je na čelu interdisciplinarnog tima koji je nastavio realizaciju projekta koji je započela bivša ministarka nauke Sanja Damjanović, za Portal RTCG kaže da još nije konačan spisak svih uslova za lokaciju centra i nada se da bi taj dio posla mogao biti gotov do kraja godine. Dobra novost u ovoj priči je što su dva naša naučnika postala dio tima CERN-a koji će se baviti dizajniranjem uređaja koji će biti srce budućeg centra za liječenje karcinoma.

Crna Gora je ranije predložila da lokacija za otvaranje instituta za hadronsku terapiju karcinoma bude Ćemovsko polje. Kako je dodala Šćepanović, loše rukovođenje inicijativom, kao i skoro dvogodišnja kriza u vezi pandemije, odložilo je donošenje uslova koje svaka zemlja, kandidat za dobijanje lokacije, treba da zadovolji da bi se kandidovala.

"Interdisciplinarna radna grupa koja je formirana odlukom Vlade Crne Gore sredinom maja prošle godine ima zadatak da u kontinuitetu prati zahtjeve SEEIIST inicijative oko uslova za dobijanje lokacije za izgradnju osnovne infrastrukture, međunarodnog instituta za hadronsku terapiju, na našoj teritoriji. Nadamo se da će do kraja ove godine biti poznat spisak uslova za nominaciju", naglašava Šćepanović.

Dodaje da je jasno da će izbor zemlje koja će uspostaviti ovu istraživačku infrastrukturu biti rezultat delikatnog procesa koji je započeo na XII sastanku Nadzornog odbora SEEIIST u Bernu, polovinom septembra prošle godine.

"Iz tog razloga, osnovana je radna grupa spoljnih eksperata, van zemalja Jugoistočne Evrope, uz učešće posmatrača Jugoistočne Evrope (JIE), koja će pripremiti paket zahtjeva i preporuka za odabir SEEIIST lokacije. Njihova stručnost pokriva aspekte tehničkog, medicinskog, istraživačkog, ekološkog, međunarodnog upravljanja i zdravstvenog osiguranja. Svrha je stvaranje izveštaja o uslovima za osnovni kriterijumi za odabir lokacije do kraja 2022. godine, rezimirajući zahtjeve za svaki od kriterijuma koji će biti poslati vladama zemalja JIE, nakon čega slijedi detaljan odgovor onih zemalja koje su aktivno zainteresovane da budu domaćin instituta", naglašava Šćepanović.

Predviđeni početak gradnje instituta pomjera se za ne manje od dvije godine, a što se tiče vrijednosti, Šćepanović ističe da je još prije skoro tri godine iznosio preko 240 miliona eura, što znači da će u narednom periodu sigurno dodatno pretrpjeti promjene naviše.

Crna Gora u apsolutnoj prednosti u odnosu na zemlje regiona

"Imajući u vidu idealan položaj Crne Gore, kao i njene odnose sa svim članicama SEEIIST inicijative koju čine sve zemlje nastale raspadom SFRJ, Albanija, Bugarska i Grčka, smatramo da imamo apsolutnu prednost u odnosu na sve njih", navodi Šćepanović.

Na pitanje da li bi politička dešavanja mogla da nam umanje šanse da se institut gradi na teritoriji Crne Gore, Šćepanović odgovara da i većina drugih članica na ovaj ili onaj način imaju "interesantna politička dešavanja", te u tom smislu nije realno očekivati da budemo manje interesantni.

"Ukoliko bi centar bio lociran negdje van Crne Gore, građanima treba da bude potpuno jasno da gdje god ovaj Institut bude lociran naši pacijenti pogodni za tretman teškim jonima, kao i naša naučna zajednica će imati istovjetnu mogućnost pristupa kao da se nalazi u našoj zemlji, dakle pod potpuno istim uslovima", naglašava Šćepanović.

Profesorica kaže da je javnost Crne Gore tokom prethodnog rukovođenja SEEIIST inicijativom vrlo često bila izložena netačnim ili polutačnim informacijama. Bivše rukovodstvo Ministarstva nauke je najavljivalo da je za drugu fazu ovog projekta obezbijeđeno pet miliona eura.

"Da bih bila potpuno precizna tih pet miliona je predviđeno za finansiranje HITRI plus višegodišnjeg projekta, u kojem SEEIIST Udruženje predstavlja jednog od mnogobrojnih učesnika. Sam projekat uvezuje evropske institute za liječenje teškim jonima i evropske naučne istraživačke institucije koje se bave razvojem terapije teškim jonima", objašnjava Šćepanović.

Nikitović i Knežević u timu CERN-a koji gradi uređaj

U okviru projekta radi se na koncipiranju i dizajniranju uređaja koji bi se koristio u hadronskoj terapiji liječenja karcinoma. U taj posao je uključeno 18 zemalja, a od skoro, između ostalih, i naučnici iz Crne Gore.

"Sa velikim zadovoljstvom mogu da obavjestim da se drugi korisnik nacionalne stipendije, mr Lazar Nikitović, koju je dodjelila Crna Gora još u maju 2020. godine, za dva mlada istraživača, konačno poslije skoro dvije godine peripetija, početkom ovog mjeseca pridružio timu profesora Mauricija Vretenara koji u CERN-u upravo razvija originalni dizajn akceleratora za SEEIIST inicijativu. Prvi korisnik stipendije, mr Ivan Knežević, je od početka prošle godine takođe u CERN-u, u timu prof. Alberta Di Melja i prof. Manđit Dosandža i uveliko radi na platformi za analizu podataka velikih razmjera koje čuvaju privatnost za aplikacije za medicinska istraživanja", ističe Šćepanović.

Nemjerljiva korist ne samo za pacijente, već i za naučnu zajednicu

Profesorica naglašava da bi otvaranje ovakvog centra za Crnu Goru imalo nemjerljivu korist i to ne samo za konkretne korisnike medicinskih usluga, pacijente, već i za korisnike istraživačkih usluga, naučne timove.

"Oko 100 ljudi će raditi u toj ustanovi, ali mnogo više ljekara i naučnika biće korisnici i redovno će posjećivati ustanovu koja će im biti potpuno dostupna za izvođenje eksperimenata i liječenje pacijenata. Mnogi će doći iz zemalja JIE, tako da će ova istraživačka infrastruktura postati centar izvrsnosti za formiranje i obuku nove generacije mladih stručnjaka koji će obogatiti naučni i sveukupni život regiona", pojašnjava Šćepanović.

Kako je naglasila, dosadašnje kliničke studije ukazuju da u zapadnoevropskim zemljama više od 50% svih pacijenata sa tumorom (što odgovara oko 2.500 pacijenata na milion stanovnika svake godine) prima zračnu terapiju rendgenskim zracima proizvedenim od medicinskih elektronskih linearnih akceleratora.

Ona objašnjava da ove nove metode liječenja manje oštećuju zdravo tkivo, i preciznije ciljaju ćelije tumora.

"Ključna razlika je da protoni i teži joni imaju jedinstveno svojstvo da štede okolna normalna tkiva ispred i iza tumora. Ovo posljednje je posljedica činjenice da jonski snopovi (protoni, joni ugljenika i drugi joni) proizvode takozvani 'Bragg-ov vrh', tj. čestica uspješno prenosi visoku dozu dok je ne izruči kancerogenim ćelijama. Gotovo ništa se ne taloži u tkivima dalje od Brag-vrha (prije i posle njega) ili se taloži vrlo mala doza, tako da protoni i joni ugljenika mogu da isporuče veće doze tumoru, štedeći zdrava tkiva. Pokazalo se da su ugljenik i drugi teži joni još precizniji od protona zbog manjeg bočnog rasijanja i, uz to, na samoj meti emituju intenzivnije jonizujuće zračenje. Na taj način čine veću biološku štetu ćelijama karcinoma, koja se i kvantitativno i kvalitativno razlikuje od one od rendgenskih zraka i protona. Zbog toga se mogu smatrati različitim ljekovima / tretmanima u onkologiji. Klinička upotreba jona zasniva se na ovoj povećanoj efikasnosti, koja posebno omogućava liječenje takozvanih 'radio-rezistentnih tumora', koji slabo reaguju na rendgenske zrake ili protone", objašnjava Šćepanović.

Upotreba protona i jona ugljenika prebačena je iz laboratorija u specijalizovane bolnice početkom 1990-ih. Trenutno, kaže Šćepanović, se oko 250.000 pacijenata liječi širom svijeta u skoro stotinu postojećih ustanova, a više od 30.000 pacijenata liječi se širom svijeta ugljenikovim jonima u 12 centara.

"U Evropi postoji 28 kliničkih centara koji koriste protone za liječenje karcinoma, ali samo četiri rade sa težim jonima (ugljenik): HIT u Hajdelbergu (www.hit-heidelberg.com), CNAO u Paviji (www.fondazionecnao.it), MIT u Marburgu (www.mitmarburg.de) i MedAustron u Viner Hojštatu (www.medaustron.at)", navodi profesorica.

Danju za liječenje pacijenata noću i vikendima za naučni rad

Evropski centri za hadronsku terapiju, kako dodaje, obično rade pet dana u nedjelji po 10 do 12 sati dnevno za liječenje pacijenata. Samo su noći i vikendi posvećeni jednoj, ne baš velikoj eksperimentalnoj laboratoriji za programe nekliničkih istraživanja.

U našem slučaju, istraživanje je ključna misija SEEIIST-a, koja je pokrivena sa pet linija jonskih snopova. Za dizajn takvog uređaja je napravljeno šest inovativnih poboljšanja.

"Uobičajeno tehničko i medicinsko osoblje upotpuniće i trideset naučnika, inženjera i tehničara koji će podržavati istraživačke aktivnosti spoljnih grupa i aktivno će učestvovati u eksperimentalnom istraživanju. Ne više od 50% dana biće posvećeno terapiji tumora pacijenata u tri sobe za liječenje, tako da najmanje 50% dana - i sve noći i vikendi - koristiće se za realizaciju programa nekliničkih istraživanja", napominje Šćepanović.

Kako dodaje ovaj izbor i koncept ima dvije vrlo važne koristi. Mnoge grupe vodećih naučnika i praktičara - iz regiona Jugoistočne Evrope i širom svjeta biće motivisane da ugrade svoje ideje, stručnost i instrumente za eksperimentisanje u SEEIIST-u. A druga je da će liječenje oko 250 pacijenata u prvim godinama, do 375 pacijenata kada se bude radilo punim kapacitetom, sa dodatnom mogućnošću proširenja za još 100 pacijenata, godišnje donijeti prihod koji pokriva polovinu troškova rada i tekućeg održavanja ustanove (oko 10 miliona eura).

Profesorica ističe da će u okviru SEEIIST-a biti pet oblasti istraživačkog programa: radiobiologija, studije na životinjama, medicinska fizika, nauka o materijalima i klinička ispitivanja.

"U okviru kliničkih istraživanja kao istraživačka infrastruktura, svih 250 do 500 pacijenata godišnje koji će se liječiti biće uključeni u klinička ispitivanja. Prve dvije godine program će se fokusirati na faze I / II ispitivanja tumora smještenih na mjestima na kojima se tradicionalno koriste protoni i joni ugljenika. Kasnije će SEEIIST biti domaćin brojnim fazama III ispitivanja upoređujući jone ugljenika sa drugim težim jonima i konvencionalnim rendgenskim zrakama sa istim intenzitetom. Ovi testovi će se proširiti na tumore koji se nalaze na određenim mjestima i daju visok mortalitet, poput kancera pankreasa i pluća", pojašnjava profesorica Šćepanović.

Planirano je da SEEIIST institut bude, kao prvi, planiran od originalnog tehničkog i infrastrukturnog dizajna do nivoa zelene infrastrukture. To podrazumjeva da je uticaj na životnu sredinu i potrošnu energije iz neobnovljivih izvora što je moguće niže, pri što je moguće većoj upotrebi obnovljivih izvora energije, u skladu sa ciljevima evropskog održivog razvoja.