[ Ozren Zogović ]

NEDOVOLJNO ZASTUPLJENI

Mladi da prave medijske sadržaje za sebe

Niko se u medijima u pravoj mjeri ne bavi mladima. Mladi su nedovoljno zastupljeni. Stariji nekako potcjenjuju omladinu. Samo mlada osoba može shvatiti potrebe mladih. To su ocjene sagovornika Portala RTCG - mladih koji su počeli da se bave novinarstvom i medijskih radnika i aktivista koji se godinama bave omladinskim politikama i mladima u medijima.

U Sarajevu je krajem avgusta održan Mediamocracy kamp, na kojem su organizovane radionice gdje su mladi učili različite vještine bitne za aktivizam i komuniciranje kroz tradicionalne medije i društvene mreže, a takođe su stvarili medijske sadržaje.

Mediji ne prepoznaju važnost sadržaja za mlade

"Niko se u pravoj mjeri ne bavi mladima, a tema mladih dostupna je u medijima uglavnom kada postoje neki projekti koji iniciraju takve ideje. Mediji ne prepoznaju važnost i potrebu za sadržajem za mlade. Zato danas imate situaciju da se mladi informišu sa društvenih mreža, a ne iz medija", kaže direktorka Asocijacije medija Srbije Izabela Branković.

Ona ističe da postoji problem disbalansa, jer, kako je navela, stariji ne mogu da pričaju kako je mladima, a djeca se ne mogu involvirati da rade u medijima, makar ne u velikim medijima sa nacionalnom pokrivenošću.

"Tu dolazi do nerazumijevanja šta djecu zanima, jezika kojim se oni obraćaju i način na koji oni funkcionišu. Sigurna sam da ima dosta aktivizma, djeca imaju dosta energije, polako se uključuju u rasprave, ail na našem tržištu ne prepoznajem nešto struktralno i konceptualno", navodi Branković.

Mediji, kako je ocijenila, očigledno ne vide korist od toga da angažuju mlade da kreiraju sadržaj.

"Mladi nijesu dovoljno uključeni i mi ne znamo šta oni zapravo žele i misle. Zapravo ih gušimo, sječemo krila, jer oni su sigurno bolji od nas i svaki sljedeći će biti bolji od nas. Ako to ne prepoznamo i ne počnemo da ih uvodimo polako i da im dajemo prilike, mislim da smo mi kao društvo izgubili", poručuje Branković.

Opominje da je, zbog digitalizacije, generacijski jaz danas mnogo veći nego što je to bio prethodnih godina.

"Mi smo ograničenog znanja i ne razumijemo njihove generacije. Trudimo se da prenesemo model 'Kad smo mi bili toga nije bilo'. Mi mislimo da samo ono što mi znamo je dobro, a sve ostalo je pogrešno", zaključuje Branković.

Da ne radimo samo za mlade, nego sa mladima

I Anja Jokić iz Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS), koja je bila programska koordinatorka kampa u Sarajevu, smatra da su mladi nedovoljno zastupljeni u medijima.

"Kada su zastupljeni to je najčešće kroz neku crnu hroniku, posebno u lokalnim medijima. Tako da i taj prostor koji imaju ne stvara afirmativnu sliku o mladima, oni su često negativci ili žrtve. Najčešće se ne izvještava na pozitivan način, ne uzvještava se o mladima kao agendama promjene, o njihovim aktivnostima i inicijativama, i stvara se utisak da su mladi problematični u društvu, a ne da mladi imaju poseban položaj i potrebe i da su u suštini marginalizovani", kaže ona.

Kao primjer za to navodi da se u nacionalnim medijima mladi glavni krivci zašto se povećava broj zaraženih, jer mladi izlaze a nedovoljan broj mladih se vakcinisao i slično.

Kada se priča o mladima, kako je navela, često je to bez prisustva mladih, nego neko interpretira ponašanje, reakcije i emocije mladih, dok se rijetko mladi pozivaju da oni komentarišu svoju situaciju.

"Često se o mladima priča samo da bi se pričalo, bez dovoljne informisanosti i izučavanja njihovih potreba", naglašava Jokić.

Ideja Mediamocracy kampa je da se mladima ponudi prostor da razvijaju svoje vještine komuniciranja što putem tradicionalnih medija, što putem društvenih mreža.

"Naše radionice su bile usmjerene na to kako da aktivizam i sve što rade, prikažu i budu vidljivi, da budu glas mladih. Ideja nam je i da objedinimo mlade iz različitih zajednica, da razgovaraju o zajedničkim izazovima i interesovanjima", navodi Jokić.

Takođe, istakla je važnost uključivanja mladih u sve oblike medijske produkcije.

"Bitno je ne uključivati mlade samo da bi imali predstavnika, nego zaista da ne radimo samo za mlade, nego sa mladima, da slušamo šta su njihove želje i potrebe i u skladu sa tim kreiramo sadržaj i aktivnosti, da slušamo koje su njihove navike, na koje načine konzumiraju medijski sadržaj, jer najviše tako možemo da dopremo do njih, posebno do mladih kojima nije poznat sistem aktivizma, koji uopšte ne znaju da mladi trebaju da imaju prostor u medijima", poručuje Jokić.

Mladi mogu kvalitetno da pišu

Dvadesetdvogodišnja Adna Kepeš iz Zenice i 19-godišnja Željana Pantelić iz Šapca poručuju da je neophodno da sadržaj za mlade kreiraju upravo mladi.

Adna je rad u medijima počela u Radiju Aktiv, a sada piše za portal tog radija activezenica.org.

"To mi je dalo mogućnost da pustim svoj glas u etar, da pričam javno o problemima koje ima jedan srednjoškolac, i mogućnost da neko promijeni mišljenje ako pričam o nekim bitnim temama. Budući da je to omladinski mediji, on nam predstavlja mjesto gdje možemo da govorimo o temama koje nas na neki način tište, jer kao mlada osoba, srednjoškolac ili student, nemate mogućnost da kažete sve ono što mislite na bilo kojem mediju", kaže Adna.

Ona smatra da stariji potcjenjuju omladinu.

"Mi smo se bavili pravima djece, LGBT zajednice, zagađenjem jer je Zenica industrijski grad, studentskim pitanjima. Jako je puno tema o kojima mladi mogu kvalitetno pisati, ali na Balkanu, generalno, vlada stav da mladi nijesu dovoljno zreli i da stariji znaju najbolje. Nekad nije tako, mlada osoba najbolje na šta prolazi u određenom momentu jer mi smo sada mladi a naši roditelji su bili mladi u drugačijem vremenu i sistemu. Jedino mi možemo znati šta su naši problemi i da dižemo glas protiv toga", naglašava Adna.

Takođe napominje da iste teme ne zanimaju sve generacije.

"Čak i mladi različitih godina treba da kreiraju različite sadržaje, jer nekog od 17 godina ne zanima ista vijest kao nekog od 25,a neko stariji će ih staviti u isti koš", dodala je.

Stariji često imaju nekog "iznad glave"

Željana je upisala Pravni fakultet, ali novinarstvo ju je privuklo i sada radi u lokalnim novinama "Glas Podrinja".

"Na početku novinarske karijere odmah sam počela da se bavim temama koje se tiču problema mladih - depresija, odnosi među mladima, govor mržnje, problemi sa kojima se mladi susrijeću svakodnevno. Radila sam sa uspješnim mladim ljudima iz mog grada, ali i sa mladima koji su na neki način zapostavljeni ili odbačeni od društva, a treba da imaju mjesta 'pod suncem'", navodi Željana.

Kako je kazala, potrebno je da se mladi bave ozbilljnijim temama iz svog ugla.

"Na primjer, ako želim da vidim kako se mlada osoba izborila sa depresijom, ja to neću naći. Shvatam da mediji imaju neku svoju ciljnu grupu i da ih čitaju stariji, ali ne smiju zaboraviti na potrebe mladih", poručuje Željana.

Smatra da politika ima velik uticaj na medije, pa mnogi nemaju slobodu da govore o onome šta žele i kako žele.

"Mi, barem većina, nemamo nikoga iznad glave, pa tako kod mladih postoji prostor da iznesu svoju mišljenje, što kod starijih to nije uvijek slučaj", kaže Željana.