[ PR centar ]

POTREBNA POSTPENALNA PODRŠKA

Pola bivših zatvorenika se vrati iz rešetaka

Stopa povratništva zatvorenika je oko 50 odsto, a da bi taj procenat bio manji potrebna je snažna postpenalna podrška, promijena svijesti građana, a u UIKS-u se trude da ohrabre zatvorenike da pokažu okolini da je došlo do promjene i da žele da budu korisni članovi društva.

To je u intervjuu za PR Centar kazala načelnica Odsjeka za tretman u Zatvoru za duge kazne Dragica Rajković, navodeći da stopa povratništva u Crnoj Gori ne odstupa od stope povratništva u regionu i zemljama Evrope i da iznosi oko 50 odsto.

„Ukoliko su po izlasku sa izvršenja kazne zatvora, oni prepušteni sami sebi i imaju osjećaj odbačenosti vrlo je vjerovatno da će, da bi pripadali, da se pridruže određenim grupama koje promovišu ponašanja koja nisu društveno prihvatljiva i da će, da bi došli do sredstava za egzistenciju, vršiti neka krivična djela. To je vrlo često razlog recidiva“, pojasnila je Rajković.

Istakla je da se od samog početka izdržavanja kazne počinje raditi sa zatvorenikom kako bi se kasnije uspješno reintegrisao u društvo, a od 2019. godine postoji predotpusni program koji je trenutno u fazi standardizacije i uz koji će biti izrađen Priručnik ‚‚Kako naći posao nakon zatvora''.

„U pitanju je grupni način rada i taj program pruža psihosocijalnu podršku, pripremu za izlazak, pripremu na to da će možda doći do stigmatizacije, uče se kako da se nose sa tim, eliminišu strah od odbacivanja, kako da napišu CV, motivaciono pismo, kako da se ponašaju na intervjuu za posao. I u okviru tog grupnog programa i u individualnom radu sa zatvorenicima, koji su u predotpusnom periodu, pružaju se savjeti za rješavanje ličnih, finansijskih i socijalnih problema koji se mogu desiti nakon izlaska iz ustanove“, rekla je Rajković.

Istakla je da postoji lista ustanova u crnogorskim opštinama kojima se oni koji su izašli iz zatvora mogu obratiti zbog socijalne zaštite, zapošljavanja.

„Zatvorenicima su radno angažovanje i stručna obuka sastavni dio programa tretmana i kolege iz sektora za rad su instruktori koji ih obučavaju za određena zanimanja. Stručno usavršavanje vršimo i u saradnji sa nevladinim sektorom, pa su u prethodnom periodu zatvorenici obučeni za rad u krojačkoj radionici, za pomoćne radnike u kuhinji, pomoćne radnike u plasteniku, stolare, bravare, obučeni da rukuju građevinskim mašinama“, rekla je Rajković.

Kada se rade obuke posebna pažnja se, kako je dodala, poklanja marginalizovanim grupama.

„Činimo sve da zatvorenici izađu sa novim vještinama, kako bi bili konkurentniji na tržištu rada. Zakonodavni okvir nas ne obavezuje da moramo obavijestiti Zavod za zapošljavanje da lice izlazi sa izdržavanja kazne. Čak u sertifikatima za stručne obuke ne stoji da su dobijeni u UIKS-u da bi se izbjeglo negativno označavanje od strane drušva. Zavod za zapošljavanje njih prepoznaje kao ranjivu kategoriju, ali samo ukoliko to sami kažu kada pođu na razgovor u Zavod“, kazala je Rajković.

Sa Zavodom za zapošljavanje se, kako je pojasnila, sarađuje uglavnom kroz određene projekte kada se zatvorenici obučavaju za određena zanimanja koja su deficitarna na tržištu rada, a i sa centrima za socijalni rad saradnja je kontinuirano dobra.

„Centri za socijalni rad dostavljaju nalaze i mišljenja o socijalno-ekonomskoj situaciji porodice zatvorenika pilikom prijema na izdržavanje kazne. Ukoliko postoji potreba za tim, u predotpusnoj fazi upućujemo zatvorenike na nadležne centre za socijalni rad. Sa centrima za socijalni rad komuniciramo i ukoliko zatvorenik ima dijete do navršenih 18 godina ili lice o kojem se stara. Obavještavamo ih ukoliko sa izdržavanja kazne izlazi lice koje je počinilo krivično djelo nasilje u porodici“, objasnila je Rajković.

Kada je riječ o postpenalnoj podršci, o njoj se, kako je rekla, više govori tek u posljednje vrijeme.

„Nama u toj oblasti značajno pomaže nevladin sektor. Trudimo se da što boljom saradnjom pospješimo postpenalnu podršku zatvorenicima. Ono što je jako bitno je da promijenimo svijest građana kada je ova tema u pitanju. Najodgovornija za reintegraciju u zajednicu je sama zajednica. Zatvorenici će nakon izdržane kazne zatvora biti opet naše komšije, braća, rođaci, prijatelji, imaćemo ih u svojoj okolini. I svima nam je cilj da budu korisni članovi društva, koji će se reintegrisati, kojima ćemo dati priliku, novu šansu da se ponašaju u skladu sa propisima i pravilima, da ne čine recidiv i na taj način ćemo zajedno doći do boljih rezultata“, objasnila je Rajković.

Istakla je da čine sve da ohrabre zatvorenike da pokažu okolini da je došlo do promjene i da oni žele da budu korisni članovi društva.

„Trudimo se da ih ojačamo, osnažimo da stanu pred zajednicu i da budu nosioci promjene. Samim tim i zajednica će se sve više otvarati prema ljudima koji su izdržali kaznu zatvora i prihvatiti ih kao ravnopravne članove društva kojima će dati novu šansu“, rekla je Rajković.

Priča je dio kampanje „Vrijeme je za novi početak“, koju sprovodi nevladina organizacija Juventas u okviru projekta “Podrška bivšim osuđenicima/ama u procesu društvene reintegracije: Re-Cover” koji se realizuje u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, a u saradnji sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja i Ministarstvom ekonomskog razvoja.