[ Izvor: Dan ]

ŠĆEKIĆ

Faliće 11 miliona eura za zdravstvo

Vršilac dužnosti direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Dragoslav Šćekić kazao je za Dan da je Ministarstvo finansija donijelo odluku da budžet za zdravstvo u ovoj godini bude 301.000.000 eura. Šćekić je objasnio da je Fond sačinio nacrt budžeta za ovu godinu u iznosu 313,41 milion, dok po predlogu Ministarstva finansija on iznosi 301,94 miliona eura. To je za 11,47 miliona eura ili 3.66 odsto niže od iznosa u nacrtu.

Inače, predlog budžeta resora finansija je za oko 20.000.000 eura veći u odnosu na početni budžet koji je opredijeljen za zdravstveni sistem u 2020. godini.

“U periodu privremenog finansiranja za prethodna tri mjeseca 2021. godine za budžet Fonda opredijeljena su sredstva u iznosu 70,68 miliona eura, dok je predlogom Zakona o budžetu za 2021. god. planiran iznos od 301,94 miliona eura. Uz potpuno razumijevanje trenutne ekonomske situacije, očekujemo da će Ministarstvo finansija u narednom periodu naći mogućnosti i obezbijediti nedostajuća sredstva”, kazao je Šćekić.

Kako je dodao, smanjenje sredstava u odnosu na nacrt budžeta Fonda evidentirano je na najvećim budžetskim stavkama, koje čine okosnicu budžeta Fonda.

“To se prije svega odnosi na izdatke za zarade zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, ljekove i medicinska sredstva, liječenje van javnog zdravstvenog sistema i izdatke za nabavku nove medicinske opreme, kao i na drugim budžetskim pozicijama, koje su od značaja za tekuće poslovanje (materijalni troškovi JZU). Očekujemo da će kontrole poslovanja, koje je pokrenulo Ministarstvo zdravlja u javnim zdravstvenim ustanovama dati presjek stanja u organizacionom i finansijskom pogledu i rezultirati otklanjanjem svih nedostataka”, ističe Šćekić.

Na pitanje da li se ustanove suočavaju sa nestašicama reagenasa i medikamenata zbog neracionalne potrošnje ili kovid krize, Šćekić navodi da je u ovom momentu zadovoljavajuće snabdijevanje zdravstvenog sistema ljekovima i medicinskim sredstvima.

“Međutim, povremeno dolazi do kašnjenja u isporuci zbog povećanih zahtjeva usled povećanja potrošnje ljekova i medicinskih sredstava koji se koriste u liječenju kovid pacijenata (longacef i drugi antibiotici). Fond pomno prati situaciju snabdijevanja javnih zdravstvenih ustanova ljekovima i medicinskim sredstvima i ulaže napor da sve zdravstvene ustanove budu blagovremeno snabdjevene”, ističe Šćekić.

Sredstva za nabavku ljekova i testova za kovid planirana su u okviru budžetske pozicije ljekovi i medicinska sredstava za potrebe JZU u zbirnom iznosu, dok su sredstva za dijagnostikume i potrošni materijal za PCR testiranje planirana u okviru programa Instituta za javno zdravlje.

“Sredstva za nabavku medicinske zaštitne opreme i druge nestandardne nabavke obezbjeđivaće se u skladu s potrebama. Takođe, u budžetu Fonda opredijeljena su sredstva za nabavku vakcina za sprovođenje imunizacije stanovništva za suzbijenje širenja virusa korona”, kaže Šćekić.

On navodi da će Fond u saradnji s Ministarstvom zdravlja uraditi analizu Liste ljekova i medicinskih sredstava, načina njihovog snabdijevanja s ciljem smanjenja cijena ljekova i medicinskih sredstava.

“Cilj Fonda je da u saradnji s Ministarstvom zdravlja vrati stomatološku zdravstvenu zaštitu u okvire javnog zdravlja, o čemu su preduzeti određeni koraci”, rekao je Šćekić.

On smatra da je potrebno jačati kadrovske, prostorne i organizacione kapacitete u javnom zdravstvenom sistemu, povećati ulaganja u savremenu medicinsku opremu (skeneri, digitalni mamografi, RTG aparati…) i savremene medicinske tehnologije i procedure, kako bi sistem bio konkurentan i kako bi se povećao kvalitet pružanja zdravstvene zaštite.

“Istovremeno kroz bolje upravljanje od strane menadžmenta javnih zdravstvenih ustanova, potrebno je uspostaviti bolju kontrolu potrošnje na svim nivoima, u cilju racionalizacije trošenja javnih sredstava. Primarni cilj Fonda je da u saradnji s Ministarstvom zdravlja, Kliničkim centrom i ostalim zdravstvenim ustanovama radi na jačanju kapaciteta javnog zdravstvenog sistema, kako bi se korisnicima zdravstvenih usluga pružala zdravstvena zaštita u okviru sistema i izbjegli troškovi upućivanja pacijenata u privatne zdravstvene ustanove i ustanove u inostranstvu”, navodi on.