Objavio: P.R.

ANALIZA POKAZALA

Crnoj Gori fali 200 specijalista

Crnoj Gori na primarnom i sekundarnom nivou nedostaje 100 ljekara specijalista, a na tercijarnom, odnosno Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) još 100, saopštio je ministar zdravlja, Kenan Hrapović.

On je kazao da je urađena detaljna analiza kadrovskih potreba u zdravstvu, ali i analiza kadra koji se već nalazi na stručnom usavršavanju.

„Analiza je pokazala da nam u sljedećih pet godina na primarnom i sekundarnom nivou nedostaje 100 specijalista, a na tercijarnom nivou, odnosno KCCG još 100, što znači da ćemo svake sljedeće godine raspisivati po 40 specijalizacija godišnje“, rekao je Hrapović agenciji MINA.

On je kazao da u crnogorskom zdravstvenom sistemu radi 1.647 ljekara, od čega 1.087 specijalista i 93 užih specijalista.

Na stručnom specijalističkom usavršavanju nalazi se 405 ljekara, dok je na užem specijalističkom usavršavanju njih 62.

„Povratkom ovih ljekara sa edukacije u zdravstveni sistem, smatramo da će se ojačati svi segmenti pružanja zdravstvenih usluga“, rekao je Hrapović.

On je naglasio da će dio ljekara koji se već nalaze na specijalizacij biti usmjeren na uže specijalizacije koje su deficitarne u Crnoj Gori.

„Prije svega radi se o hematologiji, reumatologiji za KCCG, a postoje i oblasti gdje se mora vršiti nadomještaj novim kadrom zbog odlaska ljekara u penziju“, istakao je ministar.

Hrapović je ukazao i da postoje oblasti u kojima je u međuvremenu obezbijeđeno dovoljno kadra, da bi sistem bio stabilan i da ne bi zavisio od toga da ljekar pojedinac napusti sistem i dovede do nestabilnosti u tom istom sistemu.

„Radi se prije svega o endokrinologiji gdje postoji dovoljan broj izvršilaca posebno u KCCG, ali i u najvećem dijelu opštih bolnica u Crnoj Gori što sistem čini stabilnim“, dodao je Hrapović.

Hrapović je kazao da 584.186 osiguranika imaju izabranog doktora, od čega je doktora za odrasle izabralo 441.118, a pedijatra 143.068 građana.

On je dodao da 163.067 žena ima izabranog ginekologa.

„Ovaj broj čini 96 odsto crnogorskih građana koji imaju izabranog ljekara,što je veoma značajno,a ide u prilog činjenici da je crnogorski zdravstveni sistem veoma dostupan pacijentu i pored ne tako zanačajnog izdvajanja po glavi stanovnika za zdravstveno osiguranje“, rekao je Hrapović.

osljednjih šest godina su iz KCCG, prema njegovim riječima, otišla 42 ljekara, od čega 15 u penziju, jedan u Dom zdravlja Danilovgrad, jedan u CALIMS, tri na Medicinski fakultet.

„Dakle radi se o migracijama unutar sistema i oni svoje usluge i dalje obavljaju unutar crnogorskog sistema zdravstva“, naglasio je ministar.

Hrapović je ukazao da postoji značajan broj ljekara koji su sa primarnog nivoa prešli na sekundarni ili su svoj radni angažman nastavili u KCCG.

On je kazao da je poslednjih pet godina šest ljekara iz KCCG otišlo u inostranstvo i da postoji značajan broj njih koji žele da se vrati u javni zdravstveni sistem jer nisu zadovoljni radom u privatnom sektoru.

„Tako se prošle godine sedam ljekara iz privatnog sektora vratilo u javni zdravstveni sistem“, saopštio je Hrapović.

Na pitanje kako je zadovoljna pružanjem usluga u domovima zdravlja, Hrapović je kazao da su preispitivani ljekari na primarnom nivou i napravljena eksterna kontrola kvaliteta rada ljekara, sa ciljem boljeg upoznavanja sa svakodnevnim problemima sa kojima se ljekar na primarnom nivou suočava.

„Iz analize je jasno da je ljekar na primarnom nivou opterećen velikim brojem pacijenata i u tom pravcu treba pronalaziti rješenja formiranjem većeg broja timova izabranih ljekara koji će imati prostora da se pacijentima više posvete, da dužina trajanja pregleda bude veća, a samim tim i njihova posvećenost pacijentu“, rekao je Hrapović.

Na taj način će, smatra on, broj upućenih pacijenata ka sekundarnom i tercijarnom nivou biti redukovan.

Hrapović je kazao da, iako nijesu dobili u cjelosti sredstva koja su tražili, su vjesni da je postojeći budžet za zdravstvo jedino realno moguće rješenje, isključivo iz razloga da se ne bi ugrozila finansijska stabilnost u Crnoj Gori

„Svakako da nas hrabri to što su izdvajanja veća za 9,1 miliona eura u odnosu na prethodnu godinu“, rekao je Hrapović.

On je ukazao da su u odnosu na prethodnu godinu povećana sredstva za liječenje u inostranstvo i u Crnoj Gori van sistema javnog zdravstva za 570 hiljada eura, i naknada za bolovanja preko 60 dana za pola miliona eura.

Ministar je istakao da će ove godine u budžetu imati sredstva za realizaciju nacionalnih preventivnih programa za rano otkrivanje i liječenje karcinoma, sprovođenje transplantacionog programa, medicinske edukacije i realizaciju projekta medicinskog otpada.

Prema njegovim riječima, za Projekat uvođenja elektronske zdravstvene kartice iz budžeta će biti izdvojena dva miliona eura.

Hrapović je kazao da je Vlade prepoznala nabavku medicinske opreme za potrebe zdravstvenih ustanova kao strateški važan projekat, i da je za te namjene predvidjela zaduženje u budžetu do pet miliona eura sa PDV-om, koji će se realizovati kroz kreditni ili lizing aranžman u trajanju od najmanje pet godina.

Kako je dodao, to će omogućiti nabavku skenera za potrebe KCCG i drugu opremu za koju prošle godine nijesu uspješno sprovedni tenderski postupci.

„Takođe, planirana je i nabavka dva digitalna mamografa za potrebe skrininga pacijenata na jugu i sjeveru Crne Gore“, naveo je ministar.

Hrapović je kazao da je Zakonom o budžetu za ovu godinu predviđena mogućnost da za nabavku bolničkog informacionog sistema za potrebe KCCG, Fond za zdravstveno osiguranje može raspisati tender domilion eura, a navedena sredstva u slučaju potrebe biće obezbijeđena.

Implementacija informacionog sistema u KCCG, smatra on, omogućila bi efikasnije upravljanje sistemom zdravstvene zaštite, bolju kontrolu kvaliteta usluga i troškova, efikasnije i kvalitetnije prikupljanje i obradu podataka u vezi sa zdravstvenim stanjem građana i funkcionisanjem sistema zdravstvene zaštite.

„Ministarstvo zdravlja će nastojati da promovisanjem infrastrukturnih projekata iz zdravstvenog sistema, kao što je izgradnja objekata Klinika za psihijatriju, dermatovenerologiju i infektivne oblasti, te interne klinike u Bijelom Polju i nove Opšte bolnice u Pljevljima, uz podršku Ministarstva finansija obezbijedi sredstva od medjunarodnih finansijskih institucija za njihovu realizaciju“, kazao je Hrapović.