[ Izvor: B92, Objavio: I. P. ]

SRPSKI STRUČNJACI

Priznanje crnogorskog stvar politike

Srpski akademik Miro Vuksanović i predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić ocijenili su da je odluka o priznanju crnogorskog jezika stvar politike.

Kako su rekli, ne postoji lingvistička osnova za to.

"Ovdje je riječ o politici, nije riječ o lingvistici, nije riječ o nauci ni o logici, već o nečemu što bismo mogli nazvati nasiljem nad činjenicama. Ja ne znam kako će oni sada, kada su dali sebi tako lijep zadatak, prevoditi sa istog jezika na isti i kako će utvrditi šta je napisano na srpskom, a šta na crnogorskom jeziku", rekao je Vuksanović Tanjugu. 

Tanasić, sa druge strane, podsjeća da je Komitet za kodifikaciju jezika u više navrata isticao da nema lingvističkih osnova da se registruje crnogorski kao poseban jezik, te da može eventualno da se govori o nekoj varijanti srpskog jezika i pretpostavlja da su razlozi za promjenu odluke političke prirode. 

"U Crnoj Gori nema nikakvih lingvističkih, pa ni sociolingvističkih osnova da se govori o posebnom jeziku - crnogorskom i tvrdim da oni koji se zalažu za crnogorski jezik nikada neće progovoriti crnogorskim jezikom. To će uvijek biti srpski jezik sa izvjesnim karakteristikama. Ne prave se jezici tako lako i etiketa ne mijenja ništa", rekao je Tanasić Tanjugu, prenosi B92. 

On ukazuje na to da sve dijalekatske pojedinosti kojima su "zakitili taj takozvani crnogorski jezik", nijesu ništa drugo nego pojedinosti srpskih narodnih govora koji postoje u Crnoj Gori, ali da nijedna od tih pojedinosti nije karakteristika samo za govore u Crnoj Gori. 

Tanasić naglašava da sve što su Crnogorci "stvorili i na maču postigli", sve je zapamćeno i zapisano na srpskom jeziku, te da priznavanje crnogorskog jezika ne predstavlja nasilje samo nad srpskim narodom i srpskim jezikom u Crnoj Gori, već i nasilje nad istorijom i kulturom Crne Gore. 

Predsjednik Odbora za standardizaciju kaže da se, imajući u vidu prilike u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, mora razmišljati o standardizaciji srpskog jezika. 

"Neće tu biti nekih revolucionarnih odstupanja od ovoga što danas imamo, ali standardni jezik se s vremena na vrijeme obnavlja, dograđuje, dorađuje, njegova norma se koriguje, dopunjuje", pojasnio je Tanasić, pozivajući se na sociolingvističke prilike u regionu. 

On je pomenuo težnju u BiH za stvaranjem jezika koji nazivaju bosanskim, zatim višedecenijsku sistemsku jezičku asimilaciju srpskoga naroda u Hrvatskoj, pa se samo polovina stanovnika koji se izjašnjavaju kao Srbi izjašnjava da im je srpski jezik maternji.

Komitet Kongresne biblioteke iz Vašingtona 8. decembra priznao je crnogorski jezik i Crna Gora je u okviru ISO međunarodnog standarda dobila međunarodni kôd za jezik, poslije devet godina, koliko je prošlo od kako je biblioteka "Đurđe Crnojević" prvi put zatražila kodifikaciju crnogorskog jezika.