Objavio: B.V.

PODACI ZAVODA

Nezaposleno 1.400 zdravstvenih radnika

Da godine učenja i usavršavanja za jednu od najodgovornijih profesija nijesu i garant da ćete se brzo zaposliti, najbolje potvrđuje primjer onih koji brinu o zdravstvenoj zaštiti građana. Sudeći po podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), "bijeli mantil" ostao je pusta želja za gotovo 1.400 nezaposlenih zdravstvenih radnika.

Najviše nezaposlenih je medicinara njih 1.112, a bez posla su i 252 stomatologa, pišu Dnevne novine.

Najbrojniji među nezaposlenim zdravstvenim radnicima su medicinski tehničari, medicinske sestre, doktori medicine. Zabrinjavajuće su i godine čekanja na zaposlenje, jer podaci pokazuju da posao od tri do pet godina čeka 82 medicinara, dok između jedne i tri godine na radni angažman čeka čak 341 medicinar. Od toga broja, njih 128 je visokoškolaca. Do jedne godine, prema podacima ZZZCG, posao čeka 655 medicinara, od čega je 177 visokoškolaca.

Kad je riječ o stomatolozima, od ukupno 252 nezaposlena, njih 111 su visokoškolci, od kojih na zaposlenje do jedne godine čeka njih 63, do tri godine 33, a do pet godina njih osmoro.

Kako za DN navode iz Zavoda, od početka godine zaposlena su 534 zdravstvena radnika (478 medicinara i 56 stomatologa), što čini 21,18 odsto ukupnog broja zdravstvenih radnika koji su se, u posmatranom periodu, javili na evidenciju nezaposlenih.

"Najviše zapošljavanja, nominalno posmatrano, ostvarili su medicinski tehničari (IV SSS) (104), medicinske sestre (IV SSS) (77), doktori medicine (VII1 SSS) (73), fizioterapeutske sestre/tehničari (IV SSS) (51), bečelor primijenjene fizioterapije (VII1 SSS) (43) itd., a relativno posmatrajući najbrže se zapošlj avaju specijalistička zanimanja i medicinsko laboratorijski tehničari" ističu u Zavodu.

Predsjednica Sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić za DN objašnjava da se problem pri zapošljavanju zdravstvenih radnika javlja jer program specijalizacija na nivou Crne Gore nije donešen od 1998. godine.

"Po završenom fakultetu i obavljenom ljekarskom stažu odlazite na biro. Međutim, potreba za specijalizacijama, odnosno za zapošljavanjem je prioritet Zavoda za hitnu službu i pri domovima zdravlja. Bolnički sektor preuzima doktore onog trenutka kada se raspisuje shodno potrebama i programu specijalizacijama, a on još nije donešen na nivou Crne Gore, na snazi je još onaj iz 1998", napominje Krivokapić.

Ipak, bez obzira na to, ona naglašava da je posljednjih dvije do tri godine, Ministarstvo zdravlja radilo na tome da se donese veliki broj specijalizacija.

"Klinički centar je dodijelio više od 250 specijalizacija. Po bolničkom sektoru, takođe. Oko 500 specijalizacija, što opštih, što užih je dato. Međutim, vi morate da oslobodite radno mjesto da biste zaposlili nove ljude. U našem sektoru je stanje tako da vi uglavnom kada se zaposlite, ostajete na istom radnom mjestu do penzije. Znači, oslobađanjem radnog mjesta ili povećanjem populacije na određenom mjestu gdje se zdravstvena ustanova nalazi, obezbjeđuje se povećana potreba za izvršiocem", naglašava Krivokapić.

Podaci ZZZCG pokazuju da su na zaposlenje tekuće godine najduže čekali bachelori primjenjenih studija Visoke škole sestrinstva, od kojih je 60 odsto prijavljenih na Zavodu na zaposlenje čekalo duže od godinu dana. Slična situacij a je bila i sa bachelorima primjenjenih studija visoke medicinske škole (duže od godinu dana na zaposlenje čekalo 56,72 odsto njih), kao i sa specijalistima primijenjene fizioterapije (68,3 odsto), fizioterapeutima (56,25) i sanitarno-ekološkim sestrama (49,94).