[ Dnevne novine ]

PODACI IJZ-A

Roditelji izbjegavaju MMR vakcine

Nedavno objavljena vijest da je Federalni sud za vakcine u tajnosti priznao da MMR vakcina (kombinacija malih boginja, zaušaka i rubeole) zaista, uzrokuje autizam, ponovo je izazvao oprečne reakcije javnosti.

U Institutu za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) tvrde da vakcine, kao i svaki drugi lijek, mogu izuzetno rijetko dovesti do neželjenih reakcija i to je ono što izaziva najviše nedoumica kod roditelja.

Da one zaista u praksi i postoje potvrđuju podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje, koji pokazuju da je u posljednjih pet godina u padu broj vakcinisane djece.

Podsjetimo, u nedavno objavljenom rješenju, potpuno cenzurisanim za javnost, desetogodišnji Rajan Mojabi dobio je na stotine hiljada dolara, nakon što je sudski utvrđeno da je MMR vakcina dovela do potvrđene dijagnoze encefalitisa, a kasnije i do autizma, objavio je Huffington Post, što su prenijeli svi regionalni mediji.

Dječak je prvo obolio od encefalopatije (upale mozga) nekoliko dana nakon što je 2003. godine primio dozu MMR vakcina, a dokazano je da je nakon toga obolio od autizma. Međutim, iako su i američka Vlada i Sud priznali da je MMR vakcina uzrokovala encefalitis, oni javno ne žele istupiti, a ne žele ni dokumente dati na uvid javnosti, čime bi morali priznati da vakcina uzrokuje autizam, kao što su to bili prisiljeni učiniti u Engleskoj.

Nije tajna da su i roditelji u Crnoj Gori posljednjih nekoliko godinama u dilemi da li da vakcinišu dijete ili pak ne.

Obuhvat sa prvom dozom MMR vakcine kod nas je do skoro bio izuzetno visok i kretao se oko 95 odsto i više, saopšteno je Dnevnim novinama iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti IJZ. Međutim, kako su naveli, broj vakcinisane djece je tokom posljednjih godina počeo da opada.

"Iz različitih razloga, a prije svega zbog uticaja antivakcinalnih poruka koje pojedini mediji bez prethodne provjere prenose, a koji unose nemir i pojačavaju zbunjenost kod naših roditelja, broj vakcinisane djece posljednjih godina počeo je da opada", navodi se u odgovorima IJZ dostavljenim DN.

Ako se ovakav trend nastavi, upozoravaju u ovoj zdravstvenoj instituciji, Crna Gora će se naći u sličnoj situaciji kao pojedine evropske države (Francuska, Velika Britanija, Bugarska, Italija, BiH i dr.) koje su nakon nekoliko godina sa niskim obuhvatima zadesile epidemije sa po više desetina hiljada oboljelih, desetinama umrlih i znatnim brojem djece sa encefalitisom i posljedičnim neurološkim komplikacijama.

"Kao posljedica epidemije morbila u susjednoj BiH kod nas je krajem 2014. i početkom 2015. godine došlo do 'uvoza' ove bolesti od koje su oboljele 22 osobe, prevashodno nevakcinisane, svih uzrasnih skupina, uglavnom iz graničnih opština (Nikšić, Herceg Novi, Kotor, Podgorica)", kazali su u IJZ, dodajući da se nadaju da će poučena ovim iskustvima Crna Gora izbjeći slične situacije sa ponovnom pojavom epidemija bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom.

Vakcine spašavaju živote, tvrde u IJZ, na čijem je čelu Boban Mugoša, tako što sprečavaju bolesti kod ljudi koji ih prime i većina vakcinisanih nemaju ozbiljne reakcije na njih.

"Nažalost, vakcine kao i svaki drugi lijek, mogu izuzetno rijetko dovesti do neželjenih reakcija i to je ono što izaziva najviše nedoumica kod roditelja. Niko ne negira postojanje ovakvih reakcija, ali one su daleko rjeđe od istih ili sličnih komplikacija koje nastaju nakon bolesti od kojih vakcine štite zbog čega je korisnost vakcinacije potpuno jasna", objašnjavaju u Institutu.

Encefalitis moguć jednom u 10 do 100 godina U Crnoj Gori do sada, tvrde u Institutu za javno zdravlje, nijesu registrovani izuzetno rijetki oblici neželjenih reakcija, tipa encefalitisa, jer se oni opisuju sa učestalošću od jednog slučaja na 500 hiljada do milion datih doza MMR vakcine.

"Samim tim kod nas ova reakcija se može desiti izuzetno rijetko jednom u 10 do 100 godina. S obzirom da se encefalitis kao komplikacija prirodno preležanih morbila javlja 100 do 1.000 puta češće nego nakon vakcinacije jasno je da MMR vakcina ne samo da sprečava obolijevanje i smrtne ishode već i encefalitis koji često ostavlja neurološke komplikacije", kazali su IJZ.

U Institutu objašnjavaju da je u državama sa velikim brojem stanovnika, poput SAD-a, čiji je broj novorođenih oko 500 puta veći od našeg, i posljedično sa velikim brojem datih doza vakcina, moguće da se s vremena na vrijeme registruju slučajevi encefalitisa, ali ne i autizma kao neželjene reakcije nakon vakcinacije.

"Sve validne naučne studije sprovedene na uzorcima od više miliona ispitanika kako od strane državnih tako i nezavisnih institucija poput Kohranovog instituta nedvosmisleno ukazuju da nema povezanosti MMR vakcinacije ne samo sa autizmom već ni sa astmom, leukemijom, dijabetesom, Kronovom bolešću i drugim poremećajima koji se često spominju u antivakcinalnim porukama", objašnjavaju u IJZ, dodajući da je koincidencija vremena kada se najčešće otkriva autizam s vremenom kada se daje MMR jedini razlog vjerovanja da je autizam posljedica davanja vakcine.

Dosada registrovane “blage reakcije" U Crnoj Gori, kako se navodi u odgovorima Instituta dostavljenim DN, postoji sistem nadzora nad neželjenim reakcijama nakon vakcinacije kojim ljekari prijavljuju svaku sumnju na neželjene reakcije. Većina tih reakcija sa kojima se naši ljekari srijeću u praksi predstavljaju, kako su kazali, "blage reakcije".

"U pitanju su blage reakcije lokalnog tipa koje uključuju otok, crvenilo i bol na mjestu uboda kao i neke opšte reakcije, tipa povišene tjelesne temperature, gubitak apetita, osjećaj nelagodnosti i malaksalosti za koje je karakteristično da kratko traju i da prolaze same od sebe", tvrde u IJZ.

Sistemom nadzora jako rijetko registruju se i nešto ozbiljnije neželjene reakcije "tipa febrilnih konvulzija, produženog plača, alergijskih reakcija tipa urtikarije (koprivnjače)... koje ne ostavljaju posljedice po zdravlje".

Nema podataka o broju djece s autizmom Registar autizma u Crnoj Gori ne postoji tako da nema preciznih podataka o broju osoba sa autizmom.

"Određene studije koje za cilj imaju procjenu broja osoba sa ovim stanjem su započete na prostoru država Jugoistočne Evrope od strane psihijatrijskih službi, a prvi rezultati se očekuju do kraja godine nakon čega će se razmatrati i mogućnost formiranja registra za autizam. Naša sugestija medijima je da uspostave saradnju sa službama koje se bave ranom dijagnostikom i tretmanom (pedijatri, psihijatri i pedagozi) kako bi se obezbijedila odgovarajuća edukacija građana Crne Gore i time pomoglo roditeljima da što ranije otkriju početne simptome autizma, a samim tim i svoju djecu na vrijeme podvrgnu odgovarajućim tretmanima čime bi efekti istih bili veći", objasnili su u IJZ.