Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Crnom Gorom

[ Dalila Mustafić ]

28. 05. 2023. 08:00 >> 08:02
1

ISTORIJSKI GRAD

Stari Bar - zidine koje svjedoče o vjekovima

Stari Bar je jedan od najznačajnijih istorijskih gradova u Crnoj Gori. Nalazi se na brdu iznad grada Bara, na oko 4 km udaljenosti od obale Jadranskog mora. Bio je pod vlašću različitih vladara, uključujući i Mlečane, Turke i Crnogorce. Svaka od ovih civilizacija ostavila je svoj trag na gradu, što se može vidjeti u arhitekturi i kulturi grada.

Grad je osnovan u 6. vijeku, kada su se na ovom području naselili Sloveni. U to vrijeme, grad se zvao Antibaris i bio je dio Vizantijskog carstva. Nakon pada Vizantijskog carsta, grad je osvojila Venecija, a potom ga je zauzela Crna Gora u 19. vijeku. a tokom srednjeg vijeka postao je važan trgovački centar. U to vrijeme, grad je bio poznat po proizvodnji maslina, vina i svile. Tokom vladavine Mlečana, grad je doživio procvat i postao je jedan od najbogatijih gradova u regionu. Tokom kasnijih godina ovaj grad je pretrpio mnogo napada, 1571.godine osvojili su Osmanlije, a tokom Prvog svjetskog rata bombardovali su ga austrijski avioni. Unutar zidina Tvrđave starog grada koja datira iz 10.vijeka i koja je služila kao odbrambena tačka, nalaze se ostavi crkava, džamija, palata itd…

Tvrđava je najpoznatija znamenitost Starog Bara. Izgrađena je tokom 10. vijeka, a obnovljena je u 13. i 14. vijeku. Tvrđava se sastoji od tri dijela: Donji grad, Srednji grad i Gornji grad. U Donjem gradu nalaze se ostaci džamije, hamama i drugih građevina koje su korištene za svakodnevne potrebe stanovnika grada. Srednji grad je bio mjesto gdje su se održavali trgovački sajmovi, dok je Gornji grad bio namijenjen za odbranu od neprijatelja.

Na samom ulazu u Tvrđavu nalazi se ljetnja pozornica, koja se koristi za festival “Barski ljetopis” koji se održava svake godine u ovom gradu . To je kulturni događaj koji okuplja umjetnike iz različitih oblasti, uključujući muziku, pozorište, ples i film. Ljetnja pozornica u Starom Baru je osnovana 1994. godine sa ciljem da promoviše kulturu i umjetnost u Crnoj Gori..

Pored ljetnje pozornice, nalazi se i Citadela koja se nalazi na vrhu brda iznad grada i ima veliku istorijsku vrijednost. U srednjem vijeku, Citadela je bila pod kontrolom različitih vladara, uključujući i Nemanjiće, Mlečane i Osmanlije.

Bila bi to neka vrsta citadele isključivo vojnog karaktera. Na njoj se hronološki może razlikovati više epoha građenja. lako neki nalazi grnčarije ukazuju na njeno nastajanje već u 10. vijeku, ovaj vojno-odbrambeni sistem dijelom je nastao početkom 15.vijeka. Citadela je imala svoju cistijernu, a otkriveni su i ostaci romaničke crkve. Preuređivana je u turskom periodu, a sa sjeveroistočne strane dodata joj je barutana i skladište municije.(izvor: www.starigradbar.com)

Barutanu je izgrađena u 18.vijeku za vrijeme vladavine Osmanskog carstva i sagradio je Husein-paša. Barutana se sastoji od tri dijela: donjeg dijela koji je služio kao skladište baruta, srednjeg dijela sa stepenicama i terasom na vrhu, te gornjeg dijela koji je služio kao opservatorijum i mjesto za smještaj topova. Ona je danas otvorena za posjetioce i predstavlja istorijski spomenik.

U depou je izloženo više od 650 fragmenata arhitektonskih elemenata od 5. Do 19.vijeka počevši od crkava, kuća do palata.

Akvadukt je takođe izgrađen za vrijeme Osmanskog carstva u 16.vijeku. On je sačinjen od 17 kamenih lukova i prostire se dužinom preko 600 metara. Upravo preko njega je dolazila voda u starom gradu iz udaljenosti od 3km. U gornjem dijelu Akvadukta, u kanalu, nalazile su se međusobne povezane keramičke cijevi, koje su vodile vodu. Bio je oštećen od raznih zemljotresa, ali su započeli njegovu rekonstrukciju krajem 20.vijeka. Barski akvadukt je jedini akvadukt u Crnoj Gori, i jedan od tri najveća i najočuvanija akvadukta u bivšoj Jugoslaviji uz Dioklecijanov akvadukt pored Splita u Hrvatskoj i Skopski akvadukt u Severnoj Makedoniji.

Crkva Svetog Jovana je građevina koja nad ulaznim vratima ima nadvratnik na kome su u reljefu prikazana dva anđela koja među sobom drže kružni medaljon, a nešto izviše, nalazi se gotički četvorolisni okulus. Iz temelja ju je obnovio Baranin Savo Dabanović 1927. godine, a konzervatorski radovi obavljeni 1987. godine.

Crkva Svete Katarine u Starom Baru je značajna crkva izgrađena u 14. vijeku koja predstavlja primjer romaničke arhitekture u Crnoj Gori. Ona je posvećena svetoj Katarini Aleksandrijskoj i ukrašena je freskama koje datiraju iz 14. i 15. vijeka.
Kneževa palata je privatni objekat koji ima nekoliko odvojenih hronoloških faza. Ova palata je bila krajem 14.vijeka i u prvoj polovini 15.vijeka dvor vlasteoskih porodica. Ona u prvoj fazi bila unutar utvrđenja. Kasnije su vršene pregradnje, a u ovo vrijeme je takođe pripadala nekoj uglednoj porodici. U zgradi postoji nekoliko zazidanih vrata, za koja se misli da su (porta morta) tj. mrtva vrata, koja su, po tadašnjem običaju, bila zatvarana kada bi pokojnik bio iznešen iz kuće. (izvor: www.starigradbar.com)

Kapela Svetog Marka je posvećena Svetom Marku, jednom od četri evangeliste i izgrađena je u 13.vijeku. Unutrašnjost kapele ukrašena je freskama koje datiraju iz 14. veka i predstavljaju jedan od najbolje očuvanih primjera vizantijske umjetnosti u Crnoj Gori. Bila je pod zaštitom UNESCO-a kao dio kulturne baštine Starog Bara. Međutim, tokom zemljotresa 1979. godine, kapela je pretrpjela velika oštećenja. Nakon toga, obnovljena je i otvorena za javnost.

Pored kapele Svetog Marka, na prostoru ispred istorijske Orta džamije postojao je mesdžid, džamija bez minareta. Uz sjeverni zid srednjevjekovnog Svratišta za putnike, koji u turskom periodu biva dijelom pretvoren u religijske svrhe, dodati su mihrab i minber, a prostor okolo je korišten za sahranjivanje imućnijih građana. Na samom grobljanskom platou danas su vidljive zidane grobnice rađene od spolija sa medijevalnih spomenika, ali i jedno turbe. Ostali grobovi su ukopavani u šut i zemlju. (izvor: www.starigradbar.com)

 

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније