P.R. [ Anadolija ]

NA BIRALIŠTA OD 6. JUNA

Evropa se priprema za izbore

Dok se Evropa priprema za izlazak na izbore nakon pet teških godina suočavanja sa globalnom epidemijom, inflacijom i ratom, očekuje se da će krajnje desničarske stranke povećati broj mjesta u Evropskom parlamentu (EP).

Od 6. do 9. juna ove godine, oko 373 miliona Evropljana izaći se na birališta kako bi izabrali 720 članova sljedećeg saziva Evropskog parlamenta.

Na izborima će se odrediti članovi institucije koja će donositi zakone EU i odobravati njen budžet za narednih pet godina.

Uz Evropski parlament, mijenjat će se i članovi Savjeta EU, tijela koje donosi odluke koje s njim dijeli zakonodavnu vlast, te Komisije, izvršnog tijela EU.

Na izborima na kojima svaka država bira zastupnike srazmjerno broju stanovnika, ovaj put će se po prvi put birati 720 predstavnika umjesto 705.

I maloljetnici imaju riječ o budućnosti EU

Prvi put će glasati i birači mlađi od 18 godina, jer je u nekim zemljama snižena starosna granica za glasanje. Po prvi put, 16-godišnjaci u Njemačkoj, Austriji, Belgiji i na Malti i 17-godišnjaci u Grčkoj imaće riječ o budućnosti EU.

Prema podacima Evropske statističke kancelarije (Eurostat), prvi put će glasati 5,1 milion ljudi u Njemačkoj, četiri miliona u Francuskoj i 2,8 miliona u Italiji.

Prema istraživanju "Eurobarometra" koje je sprovedeno u 27 zemalja u decembru 2023. godine, 57 odsto građana je zainteresovano za izbore. Ostali vjeruju da njihovi glasovi neće ništa promijeniti ili nemaju povjerenja u politiku uopšteno. Ipak, 68 odsto Evropljana kaže da može glasati na izborima.

Evropski parlament jedina je evropska institucija koju direktno biraju građani, te kao takva jedina direktno odgovara građanima i može pozivati druge institucije na odgovornost kako bi osigurala transparentnu i demokratičnu Evropu.

Organizovani prema političkoj pripadnosti, a ne prema nacionalnosti, predstavnici u Evropskom parlamentu djeluju unutar klubova zastupnika. U Evropskom parlamentu trenutno postoji sedam klubova predstavnika, kao i nezavisni predstavnici.

Političke formacije u EP

Najveća politička formacija u EP-u je Evropska narodna partija (EPP) orijentisana na desni centar, poznata kao Demokršćani. Grupa, čiji su članovi predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednica EP Roberta Metsola, ima 177 mjesta.

Druga najveća grupa Socijalisti i demokrate (S&D) orijentisana lijevom centru, ima 139 predstavnika. Španski političari, visoki predstavnik EU za vanjske poslove i bezbjednost politiku Žozep Borelj i španski premijer Pedro Sančez pripadaju grupi S&D.

Liberalni Obnovimo Evropu (Renew Europe), čiji je član i predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel osnovan na inicijativu francuskog predsjednika Emanuela Makrona, ima 102 mjesta.

Zeleni/Evropska slobodna alijansa, koja prednjači po pitanjima poput klime, životne sredine i prava imigranata, zastupljena je u EP sa 72 člana.

ECR, koji su formirale konzervativne stranke u EP-u, a kojim predsjedava italijanski premijer Đorđa Meloni, ima 68 mjesta.

Stranka krajnje desnice ID, formirana okupljanjem devet stranaka iz zemalja članica, ima 59 zastupnika.

Grupa uključuje PVV koju predvodi Gert Vilders u Holandiji, stranka Marin Lepen RN u Francuskoj, krajnje desničarska AfD u Njemačkoj, FPO u Austriji, stranka Matea Salvinija Lega u Italiji, postoji i krajnja desnica Vlams Belang u Belgiji.

Najmanja grupa u EP je Ljevica sa 37 zastupnika. Zastupnici kao što su Mik Valas, Kler Dejli, Manu Pineda i Mark Botenja, koji su bili najglasniji pobornici palestinskih prava, članovi su grupe Ljevica.

U EP ima 50 nezavisnih članova.

Uspon krajnje desnih stranaka

Jedno od najzanimljivijih pitanja u vezi s izborima je kako će se uspon krajnje desnih stranaka u Evropi posljednjih godina odraziti na EP.

Smatra se da će povećanje broja mladih birača biti efikasno u dobijanju više mandata za stranke koje se dopadaju ovom segmentu, posebno putem društvenih mreža.

Prema istraživanju istraživačke kompanije Ipsos objavljenom 19. marta, krajnje desničarske stranke okupljene pod okriljem ID grupe doživjeće najveći porast. Broj predstavnika ID-a povećat će se za 22, sa 59 na 81.

Zeleni i Obnovimo Evropu će izgubiti po 17 mjesta. ID grupa će postati četvrta najveća politička sila.

Iako se ne očekuje radikalna promjena u broju mjesta za EPP i S&D, ECR ostaće iza ID-a čak i ako osvoji osam mjesta. Lijeva grupa će i dalje biti najmanja stranka dodavanjem pet predstavnika.

U istraživanju koje je sprovela organizacija "Europe Elects", koja prati izbore širom Evrope, 29. februara, predviđalo se da će ID povećati broj mandata na 82.

Istraživanje "Evropa bira" takođe je otkrilo da će Zeleni pretrpjeti ozbiljan gubitak glasova širom Evrope i da bi njihov broj predstavnika mogao pasti na 52 nakon izbora za EP. Isto tako, navedeno je da grupa Obnovimo Evropu može izgubiti glasove, a njen broj predstavnika može se smanjiti na 87.

EPP će zadržati ulogu glavnog političkog aktera

Procjenjuje se da će EPP zadržati ulogu glavnog političkog aktera u EU i dobiti 184 mjesta, dok će socijalistička S&D grupa zadržati drugu poziciju, iako će izgubiti oko 20 mjesta.

Prema izvještaju od 24. januara, koji je napisao "think-tank" pod nazivom Evropski savjet za vanjske odnose (ECFR) sa sjedištem u Briselu, desničarske stranke mogle bi osvojiti glasačku kutiju u devet zemalja članica, uključujući Belgiju, Austriju, Francusku i Holandiju. U ostalih devet zemalja članica ove stranke mogu završiti trku na drugom ili trećem mjestu.

Shodno tome, usponom krajnje desnice, koalicija koju čine demokršćani, konzervativci i krajnja desnica mogla bi po prvi put dobiti većinu u EP-u i usmjeriti politiku EU.

Prema uobičajenim procjenama, iako će podrška krajnjoj desnici rasti, izbori neće promijeniti glavnu aritmetiku EP-a.

Prema istraživanju "Eurobarometara", ekonomska situacija će u velikoj mjeri odrediti glasanje birača u junu.

Teme kao što su ekonomske poteškoće i pad životnog standarda, rat u Ukrajini, migraciona kriza i klima biće od sekundarnog značaja prilikom glasanja.