A.B. [ N1 ]

STRUČNJACI TVRDE

Austrijski glečeri nestaće za 40 do 45 godina

Austrija će izgubiti sve svoje glečere za 40 do 45 godina, upozorili su danas njeni stručnjaci, u osvrtu na to da su se dva njena glečera prošle godine smanjila za više od 100 metara.

U svijetu vlada zabrinutost oko uticaja klimatskog zagrevanja na glečere planete i u posljednjem godišnjem izvještaju Austrijskog alpskog kluba (OAV) ukazuje se na spektakularno povlačenje austrijskih glečera tokom posljednjih sedam godina.

Studija pokazuje da su se 93 austrijska glečera koje organizacija prati povukla u prosjeku za 23,9 metara prošle godine, što je treće najveće topljenje glečera od početka mjerenja 1891. godine.

Najgora godina po pitanju topljenja glečera u Austriji bila je 2022. godina sa prosječnim povlačenjem leda za 28,7 metara.

„Zbog ekstremnog zagrevanja Alpa glečeri bi mogli takoreći da nestanu za 45 godina“, upoziro je Aplski klub koji smatra da su mjere za zaštitu klime preduzete prekasno.

„Za 40 do 45 godina takoreći cijela Austrija će biti bez glečera“ rekao je danas novinarima Andreas Kelerer-Pirklbauer, šef službe za mjerenje glečera u Alpskom klubu.

U 2017. godini austrijski glečeri su se u proseku istopili za 25,2 metra, što je drugo najveće registrovano topljenje, prema Alpskom klubu.

A prošle godine dva glečera zemlje su se smanjila za više od 100 metara, glečer Pasterze izgubio je 203,5 metara i Reternbahferner 127 metara.

Gerhard Lib, kolider službe Kluba za mjerenje glečera rekao je da austrijski glečeri ne mogu više biti spaseni i da je njihov nestanak narednih decenija „nezaustavljiv“, prenosi agencija AP.

Proces formiranja rezervi snijega na gornjim vrhovima glečera tako da mogu da se stabilizuju traje decenijama i „vreme je isteklo“, rekao je on. 

„To znači da ništa više ne može da se uradi“, dodao je.

Moguće je da malo nešto glečera ostane u sjenovitim lokacijama, kod Glokner glečera na sjeveroistočnoj strani, i nekim djelovima doline Etctal, ali zapravo će Austrija uglavnom ostati bez glečera, smatraju stručnjaci.

Stručnjaci koji rade u geografskom institutu Univerziteta u Gracu rekli su da to što i dalje postoje glečeri u zemlji u potpunosti zbog rezervi iz prošlosti.

OAV poziva na bolju zaštitu glečera ističuči da je biodiverzitet alpskih oblasti stalno podvrgnut stresu zbog izgradnji novih ski liftova i koncentracije skijaških centara.

Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji veliki glečeri na planeti svi bilježe topljenje bez presedana od početka mjerenja tokom 1950-ih godina, a situacija je „ekstremna“ u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike i u Evropi.