A.J. / P.R. [ RSE, Beta ]

PREDSJEDNIČKI IZBORI

S. Makedonija: Izlaznost veća nego prije pet godina

Na predsjedničkim izborima u Sjevernoj Makedoniji do 13.00 sati je glasalo 26,35 odsto birača ili šest odsto više nego na prethodnim izborima prije pet godina, izjavio je predsjednik Državne izborne Komisije (DIK) Aleksandar Daštevski.

On je novinarima rekao da je procent o izlaznosti dobijen na osnovu podataka sa 1.720 biračkih mjesta, odnosno sa 49,03 odsto, koji su stigli u DIK.

"Izlaznost je za isti period dana veća za šest odsto u poređenju s prethodnim predsjedničkim izborima 2019. godine", rekao je Daštevski.

Najveća izlaznost do 13.00 bila je u opštini Novaci (42,87 odsto), a najmanja u Vrapčištu (10,18 odsto).

Daštevski je obavijestio da je DIK-u do sada podnijeto 140 prigovora za zaštitu prava glasa.

Po podacima DIK-a, na predsjedničkim izborima u Sjevernoj Makedoniji glasa se na 3.480 biračkih mjesta u 80 opština. Glasanje koje je počelo u 7.00 trajaće do 19.00, a pravo glasa ima 1.814.317 birača.

Pendarovski za drugi mandat

Aktuelni predsjednik Stevo Pendarovski, prvi na listi kandidata koju podržava vladajući SDSM, kandiduje se za drugi mandat. Ponovo je, kao i 2019. godine, suočen sa kandidatkinjom glavne opozicione stranke VMRO-DPMNE, profesorkom Pravnog fakulteta Gordanom Siljanovskom.

Albanski blok stranaka ima dva kandidata. Aktuelni šef diplomatije Bujar Osmani, inače ljekar po struci, kandidat je vladajuće DUI, a opozicione stranke ujedinjene u koaliciju Vredi takođe su predložile ljekara, koji je i aktuelni gradonačelnik Gostivara Arben Taravari.

Kandidate za šefa države na ovim izborima imaju i manje stranke. Stranka Ljevica, koja je protiv NATO-a i EU, predložila je profesoricu Fakulteta sigurnosti Biljanu Vankovsku-Cvetkovsku, zatim je u predsjedničku utrku ušao sadašnji gradonačelnik Kumanova Maksim Dimitrievski, koji je osnovao novu stranku ZNAM, kao i njegov kolega, gradonačelnik opštine Karposh, Stevco Jakimovski, iz stranke GROM. On je stavljen na crnu listu zbog svoje umiješanosti u "koruptivna djela", saopštio je State Department 18. marta.

Glavna tema predizborne kampanje bili su pristupni pregovori s Evropskom unijom, koji će se nastaviti ukoliko se pristupi izmjenama Ustava, kojima će se u preambulu uključiti i bugarska manjina, uz nekoliko drugih manjina.

Riječ je o 3.000 građana koji su se na popisu izjasnili kao Bugari, a aktuelna Vlada prihvatila je taj uslov nakon što je Bugarska stavila veto na evropske integracije Sjeverne Makedonije. Ali parlament nije dobio dvotrećinsku većinu da to izglasa.

Za trojicu predsjedničkih kandidata izmjene Ustava trebale bi se provesti odmah. Za to se zalažu sadašnji predsjednik Pendarovski i kandidati albanskih stranaka Osmani i Taravari, čime uslovljavaju svoje učešće u budućoj koalicionoj vladi.

Visok cenzus

Izborni proces predviđa da kandidat mora osigurati većinu podrške registrovanih birača da bi pobijedio u prvom krugu. S obzirom da nijedan kandidat to vjerovatno neće postići, prva dva kandidata će se plasirati u drugi krug.

Međutim, da bi bio izabran u drugom krugu, kandidat mora dobiti i većinu glasova i najmanje 40 posto izlaznosti birača. Neispunjavanje ovih kriterijuma zahtijevalo bi ponavljanje izbora.

Dva kandidata sa najviše glasova ući će u drugi krug, a prema dosadašnjim anketama najviše šansi imaju kandidati dvije najveće stranke, Stevo Pendarovski iz SDSM-a i Gordana Šiljanovska Davkova iz VMRO-DPMNE. Suočili su se u drugom krugu i na prethodnim izborima 2019. godine.

Značajan aspekt ovih izbora je uključivanje građana koji tek treba da ažuriraju svoja lična dokumenta kako bi odrazili promjenu imena Sjeverne Makedonije prema Prespanskom sporazumu koji je postignut kako bi se okončao spor sa Grčkom. Kako bi se osiguralo njihovo učešće usvojen je zakon koji dozvoljava glasanje sa starim dokumentima.

Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) otvorio je Posmatračku misiju u Sjevernoj Makedoniji i za predsjedničke i za parlamentarne izbore, sa 375 angažovanih posmatrača.

Dvostruki izbori 8. maja

Odluka o održavanju drugog kruga predsjedničkih i parlamentarnih izbora 8. maja donesena je u decembru 2023. godine, nakon političkih nemira oko ustavnih amandmana.

Ovaj datum omogućava održavanje parlamentarnih izbora u okviru njihovog redovnog rasporeda i osigurava predsjedničku tranziciju prije isteka mandata predsjednika Pendarovskog 12. maja.

Predsjedništvo ima značajna ovlašćenja, uključujući predstavljanje države, komandovanje oružanim snagama i dodjeljivanje mandata za formiranje vlade. Od osamostaljenja zemlje predsjednici su birani direktno i samo su Kiro Gligorov i Gorge Ivanov služili dva mandata.