K. J.

MASTER

Neophodna veća zastupljenost žena u javnom i političkom životu

Bolja percepcija javnosti o važnosti rodne ravnopravnosti i učešću žena u procesu odlučivanja u političkom i javnom životu, bio je glavni cilj jednogodišnjeg projekta "Mi odlučujemo!", koji je realizovala "Mreža za evropske politike – MASTER”.

Izvršna direktorica organizacije Andrea Popović istakla je da po poslednjim podacima u Crnoj Gori ima više žena, ali da su one minimalno zastupljene kada je riječ o donošenju odluka u javnom životu.

“Činjenica je da u ovom sazivu Vlade od 22 člana samo su četiri žene dok ih je u Skupštini oko 20 odsto od ukupnog broja poslanika/ca. Podsjetiću da je Crna Gora usvojivši Nacionalnu strategiju održivog razvoja postavila za cilj da najmanje 40 odsto žena bude zastupljeno u politici, što do sada nije ni blizu da bude ispunjeno” kaže Popović.

Ona ističe da se rodna neravnopravnost ispoljava kroz nedovoljnu političku participaciju žena, a uzroci tome proizilaze iz građanske svijesti da ženama nije mjesto u javnom i političkom životu, već da iste treba da su posvećene kući i porodici.

Na panelu „Učešće žena u procesu donošenja odluka u političkom i javnom životu- kako bolje?“, u sklopu završne aktivnosti, imali smo prilike da razgovaramo o položaju žena u crnogorskom društvu.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić Kurti, kazala je da su u toj instituciji primijetili da građani i građanke u dovoljnoj mjeri ne poznaju šta tačno znači pravni pojam diskriminacija.

“Ukoliko nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata mi se ne možemo upustiti u ispitivanje potencijalne diskriminacije ali se nećemo oglasiti nenadležnim već ćemo se upustiti u eventualno ispitivanje povrede nekog drugog prava”, pojašnjava Dobardžić Kurti.

Poslanica u Skupštini Crne Gore Jelena Nedović istakla je da se ona u svojoj političkoj karijeri susrela sa slučajevima diskriminacije u odnosu na žensko učešće u političkom odlučivanju.

“Žene same moraju stati na put takvim pojavama i to prvenstveno tako što će javno propagirati svoja prava i mišljenje bez obzira kako na to gledala šira javnost, jer svi negativni mizogeni komentari ne smiju da ih sputavaju već naprotiv da ih osnaže da iskazuju svoje mišljenje”, navela je Nedović.

Položaj žena u politici se mora tretirati sa posebnim pažnjom, smatra Nada Drobnjak, aktivistkinja i bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, a to objašnjava činjenicom da je to jezgro za pokretanje svih ostalih priča koje se tiču osnaživanja žena i postizanja uspjeha na polju rodne ravnopravnosti.

“Zašto su važne žene u politici – zato što one mogu autentično da iznesu stavove svih žena, da ukažu na problem neravnomjerne raspodjele u sveri privatnog i javnog, da iznesu priču o nasilju nad ženama”, kaže Drobnjak.

Ona ističe da u Crnoj Gori živimo život u kome žene žive manjinska prava jer ih još uvijek nema ni 30 posto na mjestima odlučivanja.

Predstavnica Tima za rodnu ravnopravnost UNDP-a, Marija Blagojević, ističe da je tema rodne ravnopravnosti jedna univerzalna i globalna tema i da su društvene norme i kulturni obrasci koji vladaju kod nas, ali i u svijetu vrlo teški za iskorijeniti.