Objavila: M.L.B.

MARKOVIĆ PORUČIO

Odgovornost na nama, ne u Briselu

Predsjednik Vlade Duško Marković vjeruje da će Crna Gora i prije 2025, zaključiti pregovarački proces sa EU, i da plan da taj proces završimo za četiri do pet godina.

Premijer je iz Budve sa međunarodne konferencije na temu "Izazovi na putu ka Evropskoj uniji" poručio da u regionu Zapadnog Balkana više nema dilema – da sve države žele članstvo u Evropskoj uniji, ali da iz našeg regiona moraju Briselu biti upućivani nedvosmisleni signali da smo spremni i odlučni da ispunimo ključni zahtjev Evropske unije: bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan. 

Marković je tokom panel diskusije kazao da odgovornost država Zapadnog Balkana u procesu ka EU ne smije i ne može biti u Briselu, već među državama i liderima Zapadnog Balkana.

„Mi smo u regionu Zapadnog Balkana imali sukob dvije temeljne vrijednosti- vrijednosti integracija, zajedništva i prosperiteta i onih vrijednosti koje su Balkan vukle godinama na začelje i samu periferiju EU. Uspjeli smo da prevladamo taj drugi sistem vrijednosti, koji je još na našem političkom, bezbjednosnom i svakom drugom tržistu prisutan. I nije nam lako. Možemo izbjeći ovaj konflikt, ako mi u regionu preuzmemo odgovornost za proces. Odgovornost  za ovaj proces ne smije niti može biti u Briselu. Odgovornost za ovaj proces leži na nama, državama i liderima država Zapadnog Bakana“,  rekao je premijer. 

On je ocijenio da je u regionu Zapadnog Balkana u posljednjih nekoliko godina, bez obzira na sve poteškoće napravljen značajan iskorak kada je u pitanju orijentacija država regiona ka EU,  odnosno ka osvajanju evropskih vrijednosti.

"Ako u Brisel ne budemo išili sa problemima, no sa rješenjim onda ćemo uspjeti", kazao je Marković i dodao će Crna Gora u naredne četiri do pet godina ostvariti svoj cilj.

On kaže da Crna Gora evropske integracije ne posmatramo kao trku sa zemljama regiona već je cilj implementacija evropskih standarda kako bi građani osjetili boljitak.

„Neću reći ništa novo ako kažem da u regionu više nemamo dilema oko ključnog cilja za sve naše države: članstvo u Evropskoj uniji. I neću obrazlagati zašto je to najbolje rješenje:svima nama ovdje, a ubijeđen sam i ogromnoj većini naših građana, to je više nego jasno; već toliko puta smo ponovili poznate argumente. U zonu nekada manje, a nekada i više uočljivih razlika ulazimo kada se dotaknemo pitanja: kojim putem, kojom brzinom i sa kakvom odlučnošću želimo da ostvarimo taj cilj”, kazao je Marković.

On kaže i da moramo imati u vidu da odgovori na ta pitanja ne zavise isključivo od nas samih.

“Naš partner u ovom poduhvatu su zemlje članice Evropske unije, koje imaju svoje prioritete, a zašto ne reći i interese – kada se otvori tema daljeg proširenja EU. Vodeći dakle računa i o tim aspektima, jasno je da iz Regiona moramo slati snažne, nedvosmislene i pouzdane signale o našoj spremnosti i odlučnosti da ispunimo ključni zahtjev Brisela, formulisan u poruci: u našem društvu želimo bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan”, rekao je predsjednik Vlade.

Neophodan novac iz evropskih fondova

Predsjednik Vlade je u uvodnom obraćanju ocijenio da je region pokazao partnerima iz EU da je spreman na dijalog i da je novouspostavljena praksa čestih neposrednih susreta premijera bez sumnje ojačala i razumijevanje i povjerenje među njima.

„Mudro je takođe da koristimo, da ih tako nazovem – pomoćne mehanizme koje nam je Evropska unija stavila na raspolaganje kroz Berlinski proces u prethodne četiri godine. Neke smo iskoristili, neke čini mi se i nijesmo u dovoljnoj mjeri. Kao važna nadogradnja politike Evropske unije prema našem regionu, Berlinski proces je ojačao nadu za brže unapređenje životnog standarda naših građana. Da bismo to ostvarili, moramo realizovati krupne infrastrukturne projekte koji će nas bolje i efikasnije povezati, a za to nam je neophodan novac iz evropskih fondova. Ozbiljan novac, rekao bih. Tu vjerujem postoji dosta prostora za bržu realizaciju, za bolju pripremu tih projekata kao i za konkretniju i osjetniju finansijsku pomoć EU. U susret narednom Samitu u Londonu, tome bi smatram trebalo da posvetimo punu pažnju”, rekao je premijer Marković.

Predsjednik Vlade Crne Gore je ponovio da će Crna Gora ove godine imati privredni rast iznad četiri odsto i da je tome doprinijelo i članstvo naše zemlje u NATO-u.

„Sasvim otvoreno mogu da vam saopštim da je takvom rezultatu umnogome doprinijelo i članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu, jer smo u prethodnih pet mjeseci itekako osjetili pojačano interesovanje stranih investitora i veće povjerenje međunarodnih finansijskih institucija. To je naravno rezultat našeg posvećenog rada, ali dobrim dijelom i povjerenja i sigurnosti koje nam je u njihovim očima donijelo članstvo u NATO. Stoga će Crna Gora biti snažan zastupnik daljeg proširenja Alijanse na sve države regiona kojima je to cilj”, rekao je predsjednik Marković.

Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković kazao je u Budvi da je trenutak da se pozabavimo pogledom iz Brisela na Balkan. 

Mijušković je na regionalnoj konferencija o ekonomiji - Montenegro 2017, koju organizuje Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom nauke, naveo da se države Zapadnog balkana nalaze u različitim fazama na putu ka EU. 

“Ipak Crna Gora je u pregovorima već pet godina i otvorili smo skoro sva poglavlja. Sad to postaje sve manje važno. Sad smo jedna od zemalja na tom putu i to nije u redu. Ne mogu se oteti utisku da je EU kreirala okvir da će nas u predvorju sve zadržati jednako dugo, nastojeći da zadrži svoje interese na Balkanu”, kazao je Mijušković.

On kaže da na putu prema EU, koji će sudeći po svemu, trajati još dugo, treba raditi na sebi.

"Sposobnost prilagođavanja promjenama, najveći je izazov u narednom periodu", poručio je Mijušković.

Iz PKCG su saopštili da će tema skupa, koji je okupio oko 500 predstavnika vlada, poslovne zajednice, naučne i stručne javnosti sa Balkana i šire, biti izazovi na putu ka Evropskoj uniji (EU).