[ Ivana Vlaović, Radio Crne Gore ]

ANALIZA

Biciklistička mreža u Podgorici nebezbjedna i nepovezana

Biciklistička mreža na mnogim mjestima u Podgorici je nebezbjedna, neudobna i nepovezana. To su, između ostalog, pokazali podaci Analize biciklističke mreže u Glavnom gradu, saopštio je za Radio Crne Gore Stefan Bulatović iz Nevladine organizacije Biciklo.me.

Osim toga utvrđeno je, navodi Bulatović, da je infrastruktura u nekim djelovima grada zadovoljavajućeg kvaliteta. Kao primjer navodi biciklističku stazu duž Bulevara revolucije, koja je, kako kaže, fizički odvojena od motornog saobraćaja zelenim pojasom. Dodaje da ta staza ne stvara konflikt između biciklističkog i pješačkog saobraćajai i dobrim dijelom je natkrivena gustim drvoredom, koji u ljetnjim mjesecima pravi hladovinu i čini vožnju prijatnom.

S druge strane, Bulatović ističe da na gotovo svim koridorima postoje rampe kojima se biciklistička staza spušta na kolovoz i koje su veoma loše izvedene, pa su biciklistički prelazi preko raskrsnica vrlo neudobni.

„Pored toga, naišli smo na brojne prekide biciklističkih staza, kao što je recimo ona kod bivšeg hotela Ljubović, gdje investitor koji je gradio zgradu na toj parceli već više od tri godine nije sanirao veliko oštećenje na biciklističkoj stazi i trotoaru, zbog čega je na tom mjestu direktno ugrožena bezbjednost korisnika biciklističke staze i pješaka“, objašnjava Bulatović.

Na nekim dionicama kretanje biciklom je izuzetno opasno jer, kako navodi, jedan dio mreže čine putevi za mješoviti saobraćaj, gdje su korisnici bicikla dužni da se kreću kolovozom zajedno sa motornim vozilima.

To je, dodaje, slučaj sa Moskovskom ulicom i mostom Milenijum, gdje ne postoji fizički odvojena biciklistička staza.

To su razlozi koji, kako kaže Bulatović, obeshrabruju ljude da koriste biciklo.

„Osim toga, na stazama smo naišli i na brojne prepreke, pa tako na jednoj od raskrsnica na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog postoji semaforski stub postavljen nasred staze, čime se remeti biciklistički saobraćaj“, saopštio je Bulatović.

Analiza je rađena u protekla dva mjeseca u okviru projekta SUMP-UP, koji je podržan kroz širi regionalni projekat SMART Balkan, koji implementiraju CPCD, IDM i CRPM, a koji finansijski podržava

Ministarstvo vanjskh poslova Kraljevine Norveške. A njome je obuhvaćeno sedam koridora u gradu.

Bulatović navodi da su ti koridori analizirani sa aspekta bezbjednosti, udobnosti, povezanosti i usklađenosti sa opštim načelima projektovanja biciklističke infrastrukture.

Postojeću mrežu potrebno je uskladiti sa Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi, koji je donešen 2021. godine, objašnjava Bulatović.

U okviru analize preporučeno je saniranje oštećenja na postojećim stazama, kako bi vožnja biciklom bila bezbjedna, a onda udobna i prijatna.

„Tu prije svega mislim na oštećenja kod bivšeg hotela Ljubović, ili kod zgrade Šofranac, ili kod hotela Premijer“, poručuje Bulatović.

Potrebno je i, kako navodi, iznivelisati rampe na biciklističkim prelazima, i izvesti ih od asfalta ili betona, ali ne na način da se spuštaju ivičnjaci, kao što je to do sada slučaj.

„U tom smislu, ono što je zaista jeste potrebno je da inženjeri koji projektuju odnosno izvode biciklističke staze unaprijede svoja znanja. Zato smo u okviru Analize naveli i neke korisne materijale, koji će stručnjacima koristiti da se edukuju po pitanju izvođenja biciklističke infrastrukture. Po našem mišljenju, Glavni grad treba da stručna lica šalje na studijske posjete, kako bi inženjeri i ostali u lancu projektovanja i izvođenja vidjeli kako se biciklistička infrastruktura radi u drugim gradovima. I ne moraju ići daleko – za početak, mogu poći u Novi Sad i vidjeti na koji način se tamo projektuju i izvode staze“, ističe Bulatović.

Brojne preporuke kako i gdje sanirati prepreke u okviru biciklističke mreže Podgorice nalaze se u Analizi, koja će se naći i na sajtu NVO Biciklo.me.

„Podijelićemo je sa predstavnicima Glavnog grada i drugim relevantnim akterima na polju mobilnosti i saobraćaja“, navodi Bulatović.

Vjeruje da će Analiza biti od koristi u ocjeni trenutnog stanja biciklističkog saobraćaja, na kojoj trenutno radi komisija formirana od strane Glavnog grada, ali i u pripremi Strategije razvoja biciklističkog saobraćaja, čija je izrada u toku.