Žabljak
Umjereno oblačno
7.6 °C
Pljevlja
Vedro
10.9 °C
Herceg Novi
Pretežno vedro
16.9 °C
Nikšić
Pretežno vedro
12.9 °C
Cetinje
Umjereno oblačno
23.2 °C
Bar
Vedro
17.8 °C
Podgorica
Pretežno vedro
18.5 °C
Ulcinj
Malo oblačno
15.7 °C
Kolašin
Vedro
8.0 °C

Izoštreno

DOPING 14. 12. 2017. 18:18   >>  18:00 14

DOPING

N. Šofranac: Novi Armstrong?

Kris Frum je završio svoju najbolju godinu u karijeri, ušao u legendu biciklizma, ali mogao bi je pamtiti po velikom zlu. Nešto i o klupskom Mundijalu, pred finale koje nas čeka preksjutra.

Mnogi su juče skočili od sreće i rekli “konačno je dolijao”, drugi su se uhvatili za glavu, ali u ovom slučaju treba baš ići oprezno i vidjeti kako će se slučaj tretirati i kakav će biti epilog. Cijeli svijet je ovo imao kao breaking news, a danas ne prestaju analize, što ne čudi jer Tur de Frans je najpraćeniji događaj na godišnjem nivou u svijetu sporta, treći generalno nakon Olimpijskih igara i fudbalskog Mundijala, a ako čovjek koji ga je 4 puta osvojio u posljednjih 5 godina padne na doping testu, samo nekoliko godina nakon sedmostrukog osvajača Armstronga jasno je da se cijeli sistem ruši. Doping test je obavljen u četvrtak 7.septembra, u finišu paklene Vuelte u Španiji, trke koja je Fruma iscrpljivala uvijek više od njegovog Tura, i koju do ove godine nikako nije uspjevao da osvoji. Nakon što je izdržao sve nalete velikih rivala Nibalija i odlazećeg Kontadora, koji su razliku od njega osvojili sve Gran Tur trke, stigao je konačno u crvenom u Madrid i okrunio sezonu snova, famozni dabl. Ipak, tog 7.septembra nivo salbutemola u njegovom urinu bio je znatno iznad dozvoljene granice, a to su potvrdile i kontra analize. Zašto je to objavljeno tek juče, zašto ga UCI odmah ne suspenduje dok se istraga ne završi, samo su neka od pitanja. Njegovo objašnjenje odmah je stiglo- radi se o lijeku protiv astme od koje već duže boluje, uzimao je uvijek propisanu količinu jer dobro poznaje pravila, a i njegov tim SKY to zna.

E sad.. Nema tog šampiona koji na doping nije reagovao govoreći da je nevin, da nema pojma o čemu se radi i kako je došlo do toga. Svi,svi, svi. Armstrong je onaj koga svi znaju, nestvarna priča, as koji je još kao mlad postao prvak svijeta 1993 u Oslu ispred tadašnjeg diva Induraina, bio specijalista za dnevne trke, nikako velike etapne, a onda obolio od kancera 1996, čudesno preživio i vratio se nikad jači krajem 1998, a od 1999 počeo svoju vladavinu na Turu koja je trajala sve do povlačenja 2005, 7 titula u nizu. Negirao je sa gnušanjem sve silne optužbe koje su ga pratile još od 1999, famoznu knjigu doktora Ferarija 2005, postao veliki lični prijatelj predsjednika SAD Buša, simbol američkog čuda, nedostižno moćan. Vratio se nakon tri godine pauze i potpuno čist sa 37 godina osvojio odlično treće mjesto na Turu 2009, iza Kontadora i Šleka, što samo pokazuje da on fenomen jeste bio, najstariji vozač na podijumu na Jelizejskim poljima ikada. A tek 2011.godine otkrio je sve, pritisnut dokazima WADA-e koji su isplivali, priznanje koje ga je izbrisalo iz istorije, oduzete su mu sve titule Tura, ostalo mu je samo zlato iz 1993. Ali, bilo je to užasno vrijeme, i njegov vodonoša Flojd Lendis koji je osvojio nakon njega 2006, odmah je otkriven, a zatim i Hemilton, Hinkapi i redom svi čuveni “poštari” iz njegove ekipe koja je komandovala kao danas SKY. U toj eri doping su koristili svi, samo je bilo pitanje prelaska granice i eliminacije, ali znalo se da je biciklizam žestoko zatrovan. I veliki as Kontador je pao 2010, nakon osvajanja trećeg Tura u 4 godine, Španci su ga proglasili nevinim, ali ipak je kažnjen dvije godine i oduzet mu je taj Tur, kao i Điro 2011 koji je vozio pod uslovnom kaznom i dominirao. Njegovo naizgled uvjerljivo objašnjenje je bilo da je pojeo meso koje je sadržalo tu supstancu, blago iznad dozvoljenog procenta, nikad razjašnjeno do kraja. Slično je bilo sa italijanskim asom Đibom Simonijem koji je 2002.godine diskvalifikovan u sred Đira, zbog kako je objasnio karamela iz Čilea koje su ga dovele do pozitivnog testa, banalnost koju je platio, a osvojio je Điro 2001 i 2003. On i Kontador, pa i Ivan Baso su u suštini uspjeli da se rehabilituju, da operu svoj imidž, i da nakon doping afera ponovo pobjeđuju čisti.

Zato ostaje gorka priča i sudbina Marka Pantanija, najvoljenijeg italijanskog idola od Kopija naovamo, osvajača i Đira i Tura 1998, koji u sred svije najveće dominacije na Điru 1999, gdje nije imao rivala, pada na testu u Madoni di Kampiljo, dan prije kraja dobijene trke. Toliko malo iznad limita, po današnjim pravilima bio bi potpuno čist, u eri kad se znalo da svi uzimaju, bilo je jasno da je to bio pucanj u metu, da ga je neko htio zaustaviti- mafija kako se kasnije saznalo. Vratio se naredne godine i bio u stanju da pobjedi onakvog Armstronga na Mon Ventuu i Kurševelu, u vrletima Tura, ali njegova sreća bila je ubijena, proces je predugo trajao, nađen je mrtav zbog overdoze, mnoge indicije govore ubijen u hotelu u Riminiju na San Valentino 2004, gdje je imao kontakte sa dilerima i istom mafijom koja mu je prijetila. Ostao je opšti utisak da je on bio žrtva, da je morao da plati za sve, a za narod je postao heroj, mit, takav status ima. “il pirata”. Prolazili su kroz kazne mnogi, čak i kralj sprinta Petaki, pa ozloglašeni Rikardo Riko, čak i osvajač Đira 2000 Garzeli, mnogi veliki španski penjači poput Santi Pereza i Herasa, oni koji su ostali uvijek čisti poput Bunja, Kjapućija ili danas Nibalija stalno su lamentirali kako su uzaludna nevjerovatna odricanja kada drugi varaju i dopinguju se. Trebalo je veliko prečišćavanje, naučni metodi testiranja, upadanja noću u sobe, sklanjanje čitavih ekipa poput Virankove Festine sa Tura 1998, eliminacija i velikana poput Ulriha 2002.godine, da bi se konačno okrenuo list.

Krisa Fruma su oduvijek pratile glasine da je dopingovan, i više nego Armstronga. Kad je bio drugi na Turu 2012 iza zemljaka i klupskog druga Bredlija Viginsa, a jasno jači od njega, svima je bio simpatičan i čekalo se da dobije zeleno svijetlo svog SKY-a da osvoji. Već naredne 2013.godine kad je prvi put osvojio bio je pod pritiskom i optužbama, pogotovo kad je ostavio za sobom kolumbijskog orla Kintanu na Mon Ventuu, da nemoguće ići ovako bez dopinga, da je nova prevara u pitanju. Bio je to jubilarni 100.Tur, ovjenčan drevnim etapama i vrhovima, on se nije obazirao i glatko trijumfovao. Naredne godine je odustao zbog povrede i slavio je ubjedljivo Nibali, ali posljednje tri godine bile su opet Frumove. Već 2015.godine su ga francuski navijači polivali vinom i vikali mu “dope,dope”, namučio se tog ljeta da odoli završnim naletima Kintane, a 2016.godine bio je nedodirljiv. Ove godine je kasnio sa formom, došao je na Tur bez ijedne pobjede u sezoni, a na Dofineu je bio jasno slabiji od bivšeg druga Riči Porta i Italija Arua. Tako je i krenulo, Aru u žutom, Frum u teškoćama i ranjiv kao nikad, ali prosto nakon teškog loma Porta u epskoj kišnoj devetoj etapi koju je dobio tačkasti Bargil, i nakon gripa koji je oslabio Arua, on se polako vraća, jača u trećoj sedmici, a i sve mu se otvara. Opet je osvojio, četvrti put, iako nije mirisalo, došao na samo korak od vječnih rekordera Anketila, Merksa, Inoa i Induraina. Naravno, godina koja dolazi bila je predviđena za petu krunu da ih stigne sa 32 godine, uz još rezervi da ih i prestigne. Uz to, konačno je ukrotio i Španiju, tu trku koja mu je izmicala još od 2011, kad su se on i Vigins prepirali a sve to iskoristio Španac Kobo, pa tako iz godine u godinu, slavili su Kintana, Kontador tri puta, Nibali, ostali asovi velike četvorke. Iako mu je i ove godine ekipa bila puno slabija nego na Turu i često je ostajao sam u brdima, bio je veoma jak i odolio odličnom Nibaliju koji je bio stalno blizu na oko minut zaostatka- ostvario je san da uzme Vueltu i najavio konačno dolazak na Điro 2018.

Eto, upravo je Vuelta ta koja mu može doći glave, ako ga UCI proglasi krivim automatski će mu oduzeti tu titulu, kazniti ga najmanje godinu dana suspenzije, a i njegova karijera biće umrljana za sva vremena. Nisu ga momentalno suspendovali što je izazvalo bijes mnogih drugih vozača, glasan je bio Njemac Toni Martin, četvorostruki šampion svijetu na hronometru i osvajač srebra u Londonu 2012, baš iza Viginsa a ispred Fruma, koji je sinoć rekao “Ovo je velika sramota, UCI je pokazao da ima jedan aršin za Fruma a drugi za sve ostale vozače koji bi bili smjesta suspendovani. Nije trebao da uopšte vozi na svjetskom prvenstvu”. Inače, na SP je Frum osvojio bronzu na hronometru, baš ispred Martina, a iza nedostižnog Dumulena i sjajnog Slovenca Roglića, a sve se dešavalo 15 dana nakon njegovih pozitivnih nalaza na Vuelti. Da bi neko drugi bio odmah stopiran to je tačno, ali UCI želi da zaštiti dok može simbol ovog sporta, čovjeka koji drži primat u ovoj deceniji, i to pored jednog Kontadora koji ima čak 7 Gran Tur titula (na stazi osvojio 9). Njegovo objašnjenje da su to ljekovi za astmu još bi i moglo da prođe.

Sambutanol je lijek za astmu koji je otkriven u Britaniji 1967.godine a u prodaji i upotrebi je od 1969, dok ga je američki zdravstveni sistem prihvatio 1982. Radi se o lijeku koji oslobađa disajne puteve, uzima se kao tableta ali i kao sirup, i sprečava napade astme, a Frum kaže da ga je spašavao u visokim planinama i omogućavao na duže staze da se izbori sa paklenim usponima. Dozvoljeno je da se koristi kao medikament i za vrijeme trka, ali najviše 1600 mikro grama u 24 sata, odnosno 800 mikro grama za 12 sati. Dozvoljena je granica u urinu od 1000 nanograma po milimetru, a kod Fruma je bila iznad 2000, premnogo. Italijani Petaki i kasnije Ulisi su bili kažnjavani na godinu odnosno 9 mjeseci za manje vrijednosti nego ove Frumove, ali je Pjepoli bio potpuno oslobođen jer je uredno objasnio kako je do toga došlo. Frum se nalazi na odmoru na Majorci i za BBC je rekao da razumije svoju ulogu lidera u ovom sportu i razumije potrebu UCI-ja da sve istraži pa će im dati sve na raspolaganje, kao i njegov tim. Zna dobro pravila i ne bi nikad prekoračio dozu, uvjeren je da će dokazati nevinost i kaže da njegova karijera neće biti umrljana niti urušena.

Sad predstoji istraga koja mora biti brza, sve je moguće, ali kazna je sigurno opcija, mnogi za to navijaju. Ovaj lijek liječi astmu ali i omogućava lakše disanje pod velikim naporima i takođe opušta mišiće kad se uzima u većim količinama, djeluje kao pravi doping. Ako mu oduzmu Vueltu biće to nova titula za ajkulu Nibalija. Mnogi optužuju Fruma još od 2013, napadaju cijeli program SKY-a i njihove vozače koji djeluju kao roboti, vođeni potenciometrima, a kad odu u neki drugi tim vraćaju se u normalne vozače. I sam Frum koristi naučne metode i mjerače snage u brdima, ide kao navijen svojim tempom i kad mu pobjegnu rivala, pa ih polako i progresivno stiže što je mnogima oduvijek sumnjivo, i nezapamćeno. Mora biti u stanju da izađe netaknut iz ovoga jer bi sumnja ostala vječno, a bilo kakva duža kazna u 32.godini bi ga izbacila zauvijek sa šampionskog kolosjeka. Bio je i favorit za britanskog sportistu godine, ispred velikog atletičara Mo Faraha, šampiona formule 1 Hamiltona, i bokserskog šampiona Džošue, kao i u mnogim svjetskim izborima sportiste 2017, ali sad je sve na kocki. Istina mora da pobjedi, inače ovakve stvari nikad neće prestati. A moramo znati ko je šampion a ko varalica. To je minimalni smisao praćenja najtežeg sporta na svijetu.

U subotu u 18 po našem vremenu igra se finale klupskog Mundijala Real Madrid-Gremio i očekuje se pravi spektakl. Koliko muke da se dobiju mečevi na ovakvim takmičenjima, favorizovana Urava je čak ispala od Al Džazire, Pačuka u 102.minutu prošla Al Vidad, Gremio jedva u produžecima izbacio Meksikance, a bizarno je bilo mučenje Reala sinoć sa simpatičnom Džazirom, nakon 35 šansi, zicera, stativa i poništenih golova umalo da gube 2:0 da Busufa nije samo milimetarski bio ispred lopte, ono je svakako morao biti gol. Za nevjerovat, to samo u fudbalu može, čak i kad su razlike svemirske, a Real je i u finalu prošle godine gubio 2:1 od domaće Kašime, izjednačio iz sumnjivog penala, a onda se u posljednjih 15 minuta očajnički branio od Japanaca, preživio šanse i već viđeno isključenje Ramosa koje je zambijski sudija oprostio u 91.minutu. I koliko smo još velikana vidjeli da se muče kad logike za to nema, zašto baš u Aziji, zašto na ovakvim “prvenstvima”?

Ta Kašima je solidna ekipa, dvostruki strijelac protiv Reala Šibazaki je prešao u Hetafe i povremeno igrao dobro, jedna skroz japanska ekipa, miljama daleko od vrijednosti Reala ali tog dana umalo pobjednik. Ipak, pehar ide u ruke bogatih Evro klubova, u posljednjih 10 godina čak 9 puta je otišao u Evropu, izuzetak je samo 2012.godina kad je Korintijans savladao 1:0 Benitezov Čelsi golom Peruanca Gerera, uz odličnu partiju sad Barsinog Paulinja. Milan je osvojio 2007 u velikom finalu protiv Boke 4:2, onda su se ređali Mančester, Barsa tri puta, Inter, Bajern, Real dva puta, sve rjeđe Južnoamerikanci koji su do sredine 90-ih čak vodili u tom skoru. Upravo je 1995.godine Gremio na penale izgubio od moćnog Ajaksa, i krenula je serija 5 godina Evrope, nastavili je Juve, Dortmund, Real i Mančester 1999, onda je sjajna generacija Boke sa Rikelmeom, Palermom, braćom Skeloto, Tevezom i Ibarom znala nadvisiti Real i Milan, strahovito namučiti i Bajern 2001, to su već bili pravi okršaji, dramatični i ravnopravni. Ali, kad je FIFA uvela ovaj sistem sa 7 ekipa sa svih kontinenata od 2005.godine, prvo su slavila dva brazilska tima Sao Paolo protiv Liverpula i Internacional protiv Barse (i to sa premladim Patom, protiv Ronaldinja koji je ponikao u Gremiju, gradskom rivalu Internacionala iz Porto Alegrea). Nakon toga revanš Milana Boki i početak diktature Evropljana. Argentinci su uvijek ove utakmice shvatali kao borbu na život i smrt, osvetu bogatom fudbalu Evrope, pravdu za strast i siromaštvo, i uspjevali da slave, ne samo Boka već više puta i Independijenta, posljednji 1984 protiv Liverpula, ili čuveni River 1986 protiv Steaue, ali odavno nijesu. Išlo je čak 20 hiljada navijača Rivera za Japan prije dvije godine na veliki izazov protiv Barse ali Mesi i Suarez su ih pokosili 3:0. Slično je prošao i godinu ranije San Lorenco, ali i nekad Peleov šampionski Santos koji je 2011 izgubio 4:0 od Mesija i drugova. Mnogo bliži bio je Bozelijev i Veronov Estudijantes 2009, kad ih je Mesi srušio golom grudima u 113.minutu, ili River 1996 kad ih je Del Pjero oborio u 83.minutu, nakon prilika Ortege i Salasa za Argentince. U 60-im godinama igralo se u dva meča sa domaćim terenima pa su dueli u Latino Americi bili gerilski ratovi, Milan je uspio da osvoji 1969 u revanšu u Argentini sa Estudijantesom,ali su se Prati, Rivera i ostali krvavi vratili kući. Još ranije, 1963.godine Milan je savladao na San Siru 4:2 moćni Peleov Santos koji je godinu ranije pregazio Euzebiovu Benfiku 5:1. Ali u Sao Paolu 3:1 za Santos, onda majstorica opet tamo i nova titula za Pelea, Neimar nije uspio da ga naslijedi 2011. Mnogo glamuroznih mečeva, mnogo drame kao Juve-Argentinos 4:2 na produžetke 1985 uz šou Platinija, ili dominacija Zvezde na vrhuncu moći 3:0 protiv Čileanaca 1991, da je tada stigla Boka sa Batistutom i Latoreom bilo bi puno teže.

To je bogata istorija, a sada se pojavljuje opet jedan brazilski tim i jedno jako finale, nakon što su 2010,2013 i 2016.godine u finale ulazili čak timovi iz Afrike i Azije umjesto Latino Amerikanaca. Gremio je nesrećno izgubio pomenuto finale od Ajaksa 1995, ali je slavio 1983.godine dramatično 2:1 protiv Hamburga, koji je u finalu KEŠ šokirao premoćni Juve 1:0. Oba gola za Gremio protiv njih postigao je sadašnji trener Renato, koji je bio fantastično krilo, dribler i šarmer, stigao 1988 u Romu kao ekstra pojačanje, prikazivao klasu ali više vodio sladak život i ubrzo otišao. Igrao je on u Brazilu sve do kraja vijeka, a čuveni su njegovi okršaji na plažama sa Edmundom i Romarijom, i njihova lumpovanja na Rio karnevalu u sred sezona, bjekstva iz Evrope, i razne ludosti. Već je postao prvi Brazilac koji je osvojio Libertadores kao igrač i kao trener, srušio je Hamburg tada, ostaje još samo Real da zaokruži istoriju na čudovišan način. Ima Luana u vrhunskoj formi, ali Real nije trčao da kupi njega, već 17-godišnju senzaciju Flamenga Vinisijusa. Gremio je bio dobar i u prvenstvu, osjeća šansu da izađe iz sjenke Korintijansa i Palmeirasa koji godinama dominiraju, ili Flamengista koji imaju armiju od 40 miliona navijača u Brazilu, daleko najveći budžet ali rijetko osvajaju, što smo vidjeli i sinoć. Čuveni “Mengao” ili “Rubronegra” kako tepaju Flamengu mogao bi da uči od Gremija, a bio je na vrhu samo 1981 kad su ih predvodili Ziko i Karpeđani, bili su jači i od Pejslijevog Liverpula tih godina. Što može da uradi Gremio ako bude počeo i Bejl, ako Realu one silne stative i ziceri konačno počnu da ulaze u mrežu pitanje je, ali ovo finale ima miris velikog,nestrpljivo se čeka, i može da pruži ovom takmičenju dimenziju približnu Ligi šampiona, kao što to gradacija i nalaže. A od 2021.godine ide se na format extra large, 24 tima, pravi mundijalito u julu mjesecu, sa više velikana iz Evrope, biće to totalni spektakl. I posljednja odluka FIFA-e, ako neko od igrača Reala dobije crveni, po etičkom kodeksu kaznu će odraditi odmah u narednom meču, a to je upravo El klasiko sa Barsom 23.decembra na Bernabeu!

Komentari 14

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo