[ bankar.me;Objavila: M.M. ]

RABRENOVIĆ

Sistem može uspješno apsorbovati eventualne udare

U periodu dok traje moritorijum kamata će se obračunavati, ali se neće naplaćivati i biće raspoređena kroz novi plan anuiteta na period koji je tri mjeseca duži od prvobitnog roka otplate, saopštio je predsjednik UO Udruženja banaka, Mladen Rabrenović.

On je u intervjuu za portal banker.me rekao da treba imati povjerenja u bankarski sektor, jer je solidno kapitalizovan, stabilan i zdrav, prenosi Pobjeda.

On smatra da banke imaju obavezu da usklade novčane tokove klijenata sa visinom njihovih neto finansijskih i ukupnih obaveza, odnosno da restrukturiranjem obaveza omoguće klijentima da nastave poslovanje i u mjeri realnih novčanih tokova izmiruju obaveze prema bankama.

“Novoodobreni, a u suštini reprogramirani krediti, moraju aproksimirati obim, kontinuitet i dostatnost novčanih tokova klijenata sa aspekta roka novoga kredita, dužine grejs perioda, visine kamate i ostalih zavisnih troškova", navodi Rabrenović.

On je objasnio da su banke u tom smislu ograničene svojim depozitima, ne samo sa aspekta njihove veličine i cijene, već i njihove ročne strukture, tako da refinansiranje potraživanja na strani aktive (krediti privredi i građanima), podrazumijeva i rekompoziciju izvora (depozita i kreditnih linija) sa aspekta njihove ročnosti i cijene.

U tom smislu je jako značajna mogućnost uzimanja novih povoljnih kreditnih linija, kao i stabilnost postojećih depozita u bankama.

"Period od tri mjeseca treba maksimalno iskoristiti za reprogramiranje obaveza građana i privrede sa kojima u saradnji treba definisati nove, realne uslove otplate i na strani pasive obezbijediti cjenovno povoljnu i ročno adekvatnu strukturu izvora, odnosno depozita i kreditnih linija", navodi Rabrenović.

On je podsjetio da je riječ o postojećim obavezama.

"Ne manje značajan zadatak je da se privredi odobre nova sredstva, jer bez toga oni neće moći nastaviti svoje poslovanje, a time ni ispunjavanje svojih obaveza prema državi, bankama i zaposlenima", dodao je Rabrenović.

On smatra da banke ne treba shvatiti kao aktere kojih se ovo manje tiče jer je uslov za opstanak i prosperitet bankarskog sektora upravo očuvanje i prosperitet njegovih klijenata.

“Svako nerealno nametanje obaveza koje klijenti ne mogu ispuniti će se kao bumerang vratiti samoj banci. Dakle, od toga koliko ćemo u ovom poslu koji nam predstoji biti uspješni, suštinski će zavisiti i nivo NPL-a na dugi rok," objašnjava Rabrenović.

On je dodao da se u ta tri mjeseca NPL se neće povećavati, jer se dani kašnjenja neće uzimati u obzir prilikom izračuna.

"Povlačenje depozita iz banaka nije samo udar na likvidnost bankarskog sektora, jer višak likvidnosti sistema može apsorbovati povlačenje depozita u značajnoj mjeri, ali kao tendencija produženog trajanja može nanijeti štetu sistemu, jer samo dostatni, stabilni ročno adekvatno strukturirani depoziti predstavljaju oružje bankarskog sistema, prije svega za održivost sopstvene funkcije i konsenkventno tome za dodatnu podršku klijentima u otežanim okolnostima”, dodao je Rabrenović.

On je kazao da je uticaja pandemije koronavirusa na crnogorsku privredu veliki a krizom će biti pogođeni svi sektori.

"Stepen međusektorske povezanosti privrednog sistema Crne Gore je značajan, što je i razumljivo, obzirom na njegovu otvorenost i veličinu, tako da su ovom krizom pogođeni gotovo svi, inicijalno turizam i saobraćaj, ali posredno i trgovina, ugostiteljstvo, poljoprivreda i, naravno, bankarski sektor koji kroz poslovne relacije sa svojim klijentima inkorporira sve privredne grane, kako kroz svoje aktivne, tako i kroz svoje depozitne poslove," naveo je Rabrenović.

On je istakao da posebno senzitivan odnos bankarski sistem mora iskazati prema građanima jednako kao i prema privrednom sektoru, redefinisati njihove obaveze u skladu sa mogućnostima plaćanja.