Objavila M.L.B.

NUHODŽIĆ

U ski rizorte do 2022. ulažemo 100 miliona eura

Samo u izgradnju novih ski rizorta, računajući kompletnu putnu, elektro i komunalnu infrastrukturu, Vlada Crne Gore će do 2022. godine uložiti oko 100 miliona eura, kazao je za Radio Crne Gore direktor Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić.

Uprava javnih radova, kako kaže Nuhodžić, trenutno ima preko sto projekata i u okviru njih značajan broj podprojekata koji su u različitim fazama realizacije, i to većinom na sjeveru Crne Gore.

“Takav odnos predstavlja direktnu povezanost sa strateškim opredjeljenjem Vlade Crne Gore da se ulaganjem u infastrukturni razvoj sjevernog regiona utiče na ravnomjerni razvoj države i stanovnicima sjevera omogući veći životni standard”, ističe Nuhodžić.

Kaže i da na nekim projektima postoje neodgovorni izvođače radova, koji se ne pridržavaju ugovorenih obaveza.

“Podsjetiću da smo iz tih razloga nedavno raskinuli tri ugovora, i iskoristio bih ovu priliku da još jednom javno poručim da Uprava javnih radova i Vlada Crne Gore neće dozvoliti da neodgovornost pojedinih preduzeća dovede u pitanje realizaciju kapitalnih projekata. Prema tome, dinamiku radova mogu ocijeniti kao zadovoljavajuću, ali svakako može biti i bolja”, poručio je Nuhodžić.

RTCG: Kapitalni budžet u 2019. je preko 300 miliona eura. Gotovo petina za realizaciju projekata preko Uprave za javne radove ili više od 60 miliona u ovoj godini. Dug spisak onih koji se već rade i grade ili koji su početi u tekućoj godini. Koliko se trenutno realizuje iz budžeta opredjeljenog za Upravu.

NUHODŽIĆ: Uprava javnih radova trenutno ima preko sto projekata i u okviru njih značajan broj podprojekata koji su u različitim fazama realizacije, i to većinom na sjeveru Crne Gore. Takav odnos predstavlja direktnu povezanost sa strateškim opredjeljenjem Vlade Crne Gore da se ulaganjem u infastrukturni razvoj sjevernog regiona utiče na ravnomjerni razvoj države i stanovnicima sjevera omogući veći životni standard.

Posebno bih želio da naglasim značajnu ulogu Uprave javnih radova u realizaciji kapitalnog budžeta u svim oblastima, turizmu, obrazovanju, sportu, kulturi, izgradnji saobraćajne i komunalne infrastrukture... Zahvaljujući tome, danas imamo brojne završene i započete objekte, kao i projekte u fazi pripreme tehničke dokumentacije praktično u svim krajevima države.

RCG: Strateška grana razvoja Crne Gore je turizam, a ove godine desetine miliona eura upravo za turističke projekte. Mnogo ih je, ali svakako za razvoj turističke ponude i zimsku sezonu značajna su skijališta.

NUHODŽIĆ: Vlada Crne Gore je proteklih godina intenzivno radila na stvaranju uslova za punu valorizaciju turističkog potencijala sjevernih opština, i tom cilju novi ski centri su prepoznati kao velika šansa ne samo za razvoj turizma, već i za poboljšanje uslova života stanovništva i otvaranje novih radnih mjesta. Samo u izgradnju novih ski rizorta, računajući kompletnu putnu, elektro i komunalnu infrastrukturu, Vlada će do 2022. godine uložiti oko 100 miliona eura.

Podsjetiću da je polovinom februara ove godine otvoreno novo skijalište Kolašin 1600 za koji je Vlada izdvojila 17 miliona eura, a u planu je još jedna žičara na ovoj lokaciji koja će spojiti skijališta Kolašin 1600 i Kolašin 1450. Takođe, kako smo ranije više puta informisali javnost, pokrenute su aktivnosti i potpisani ugovori za izgradnju još tri ski centra.

Na Hajli u Rožajama u toku je izgradnja saobraćajne infrastukture u vrijednosti blizu dva miliona eura, po završetku ovog posla stvoriće se uslovi za izgradnju žičare sa pratećim objektima u vrijednosti većoj od devet milione eura.

Bjelopoljska Cmiljača će za koju godinu biti pravi zimski dragulj Crne Gore. Na tom lokalitetu u toku je izgradnja deset kilometara duge saobraćajne infrastrukture, kao i elektroenergetske mreže, kao preduslov za izgradnju skijaških staza i žičare, za koje su radovi već ugovoreni, u ukupnoj vrijednosti oko 11 miliona eura.

Takođe, u toku je priprema za izgradnju ski centra na lokaciji Žarski u mojkovačkoj opštini. Uprava javnih radova je već ugovorila izradu tehničke dokumentacije i izgradnju žičare i ski staza, a Vlada će za kompletan projekat izdvojiti blizu 30 miliona eura.

RTCG: Drugi objekat, ali ne manje značajan za turističku ponudu je Đalovća pećina. Kada bi taj crnogorski dragulj mogao biti u punom sadržaju dostupan posjetiocima?

NUHODŽIĆ: Ovom prilikom bih naročito želio da istaknem jedan sasvim nov turistički projekat, od kojeg zaista očekujemo mnogo, a to je valorizacija prirodnih ljepota Đalovića pećine. Svako ko je makar jednom ušao u ovu pećinu dobro zna kakve sve ljepote i prirodna bogatstva posjeduje. Riječ je o veoma zahtjevnom poslu, koji predviđa izgradnju kvalitetne saobraćajne infrastrukture, vizitoring centra na rijeci Bistrici, žičaru do samog ulaza u pećinu, kao i opremanje i postavljanje montažnih staza u samoj pećini.

Već smo realizovali dobar dio posla kada su u pitanju prilazni putevi, uskoro očekujemo asfaltiranje, dok su ostali segmenti projekta u fazi projektne razrade. Preliminarne projekcije govore da je za sve faze radova u okviru valorizacije Đalovića pećine potrebno oko 18 miliona eura. Radovi će u inženjerskom smislu predstavljati pravi izazov, jer ulazimo u samo srce Đalovića klisure, ali vjerujemo da će tokom 2022. godine dio pećine biti dostupan posjetiocima.

RTCG: Obrazovne ustanove,takođe su dio projekata koji čekaju ili su već u fazi realizacije, ne samo škole već i predškolske ustanove, a ovih dana smo svjedoci da se završavaju ili postavljaju kameni temeljci za te obrazovne ustanove širom Crne Gore.

NUHODŽIĆ: Uprava javnih radova je, između ostalih, veoma posvećena i projektima u oblasti obrazovanja. Upravo smo prije dvadesetak dana završili građevinske radove na novoj srednjoj školi u Golubovcima, u koju je Vlada uložila oko 4,5 miliona eura i ona će za mjesec dana otvoriti vrata učenicima.

Takođe privodimo kraju opremanje i uređenje terena oko nove zgrade Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, u vrijednosti od oko 1,2 miliona eura, dok smo u Bijelom Polju prije četiri mjeseca započeli izgradnju objekta Osnovne škole „Dušan Korać“ i osnovne muzičke škole. Ugovoreni rok završetka radova za taj objekat je polovina 2021. godine, a investicija iznosi oko 5,4 miliona eura.

Zahvaljujući saradnji sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope nedavno smo završili sve radove na novom vrtiću u Tuzima, koji će za dvadesetak dan početi sa radom. U toku je tenderski postupak za vrtić u Pljevljima, i priprema projektne dokumentacije za predškolske objekte u Ulcinju i podgoričkom naselju Blok šest.

Takođe, u Rožajama je počela izgradnja vrtića za koji je nedavno kamen temeljac postavio premijer Duško Marković, a koji će sa 1,5 miliona eura biti finansiran iz kapitalnog budžeta.

RTCG: Svi smo ponosni kada naši sportisti dođu okićeni medaljama, ali i svjesni koliko su sport i zdrav život važni. Imamo li dovoljno sportskih terena, objekata kako bi svima koji to žele bilo omogućeno da se sportski aktiviraju. Već godinama ulaganje u sportske objekte je u vrhu liste Uprave za javne radove. Pa da navedete koji su projekti ključni u ovoj godini, koji će se završiti, odnosno početi da se grade.

NUHODŽIĆ: U cilju unapređenja uslova za razvoj crnogorskog sporta i omogućavanje kvalitetnih uslova za rad kako reprezentativnih selekcija, tako i mlađih kategorija, trenutno smo angažovani na nekoliko izuzetno važnih sportskih projekata.

Svakako se među njima ističe izgradnja modernog fudbalskog stadiona na Cetinju, čija je vrijednost 8,8 miliona eura, od čega će Vlada iz budžeta izdvojiti 4,4 miliona. Ovdje su radovi trenutno u planiranoj dinamici i očekujemo da budu privedeni kraju do početka 2021. godine.

Tu je i rekonstrukcija zapadne tribine stadiona Sutjeske u Nikšiću, gdje će od procijenjene vrijednosti od 4,6 miliona eura, Vlada učestvovati sa 3,3 miliona. Postupak izbora najpovoljnijeg izvođača je u toku, a precizna vrijednost radova i rok biće sastavni dio ugovora sa izvođačem.

Podjednako važna je i završna faza rekonstrukcije zatvorenog bazena u Kotoru, u vrijednosti od oko 4,5 miliona eura. Uprkos poteškoćama sa kojima se u realizaciji ovog projekta srijećemo zbog nedovoljno definisane projektne dokumentacije i činjenice da punih pola godine nijesmo imali riješeno pitanje deponovanja građevinskog otpada, vjerujemo da će građevinski radovi biti završeni do kraja ove godine.

RTCG: Ulaganja u infrastrukturu?

NUHODŽIĆ: Uprava javnih radova i Vlada Crne Gore poseban značaj pridaju razvoju infrastrukture, kao jednog od najvažnijih preduslova za poboljšanje kvaliteta života građana. Najbolji primjer za to je lokacija nekadašnjeg jalovišta u Mojkovcu, koja je do ne tako davno bila rudarska deponija, a danas dobija obrise moderne i atraktivne sportsko-rekreativne zone. Ovdje je u toku izgradnja pasarele preko magistrale Podgorica – Bijelo Polje, u koju će biti investirano blizu dva miliona eura kroz dvije faze izgradnje.

Zahvaljujući pasareli, građani će od centra grada do sportsko rekreativne zone stizati na jednostavan i bezbjedan način. Na bivšem jalovištu, pored već izgrađene pješačke i biciklističke staze, uskoro će početi gradnja pratećih sadržaja, kako bi sportisti i rekreativci imali jedno zaista uslovno mjesto za okupljanje.

Da je Mojkovac jedno veliko gradilište govore i nedavno započeti radovi na novoj transfer stanici sa reciklažnim centrom, čijom će izgradnjom u značajnoj mjeri biti riješeno pitanje zaštite životne sredine. Vrijednost tih radova je skoro dva miliona eura.

Takođe bih naglasio i radove u Plavu, koji će do kraja godine dobiti novi trg. Za ovaj projekat Vlada je izdvojila pola miliona eura.
Spisak aktuelnih projekata Uprave javnih radova koje se finansiraju sredstvima iz državnog budžeta, zaista je dugačak i nemoguće ih sve nabrojati za kratko vrijeme. Svaki od tih projekata je veoma značajan, bez obzira na njihovu vrijednost. Među njima su nove gradske pijace u Gusinju i Rožajama, Dom starih u Nikšiću, rafter centar na Tari, sportske sale u Nikšiću i Rožajama, rezervoar za vodu u Tivtu, na desetine kilometara vodovodne i kanalizacione mreže, kao i lokalnih saobraćajnica širom Crne Gore.

RTCG: Da li ste zadovojni dinamikom radova, ima li projekata koji kasne u realizaciji, ako ima šta su najčešći razlozi. Crna Gora je veliko gradilište, to podrzumijeva i više posla za građevinske firme. Kako ocjenjujete kvalitet radova, tenderske procedure za projekte koji se realizuju preko Uprave?

NUHODŽIĆ: Kao inženjeru, razumljiva mi je činjenica da su građevinski radovi veoma kompleksna materija i da na putu do cilja često dolazimo do neočekivanih situacija, koje nepovoljno utiču na ugovorenu dinamiku radova. U praksi to uglavnom budu nedovoljne prethodne istražne radnje, neusklađenost projektnih rješenja sa stvarnim stanjem na terenu ili jednostavno inženjerska potreba da na nekom objektu unaprijedimo pojedina tehnička rješenja.

Naravno, prisutna je i činjenica da na nekim projektima imamo neodgovorne izvođače radova, koji se ne pridržavaju ugovorenih obaveza. Podsjetiću da smo iz tih razloga nedavno raskinuli tri ugovora, i iskoristio bih ovu priliku da još jednom javno poručim da Uprava javnih radova i Vlada crne Gore neće dozvoliti da neodgovornost pojedinih preduzeća dovede u pitanje realizaciju kapitalnih projekata.

Prema tome, dinamiku radova mogu ocijieniti kao zadovoljavajuću, ali svakako može biti i bolja.

Što se tiče izbora izvođača radova i tenderske procedure, ona je jasno definisana Zakonom o javnim nabavkama. Do skoro smo imali situaciju da je najpovoljnija finansiijska ponuda bio jedini kriterijum prilikom bodovanja ponuđača, ali sada smo već u mogućnosti da pored visine ponude ocjenjujemo i kvalitet poslova izvođača, odnosno njegove reference, što će se svakako pozitivno odraziti u proceduri javne nabavke.

RTCG: Ovih dana mediji su mnogo pisali i pričali o Predlogu liste prioritetnih projekta u 2020-toj, koji je Vlada usvojila 1.avgusta. Tvrdnje da se čak 12 opština ne nalazi na tom spisku i to uglavnom sa sjevera. Komentar, mada prema ovom što smo do sada naveli baš je na sjeveru gro projekata koji se finansiraju iz budžeta.

NUHODŽIĆ: Čitajući pojedine medijske objave povodom sačinjavanja Predloga liste priroritetnih projekata, stekao sam utisak da javnost nije objektivno informisana o tom postupku.

Prvo i osnovno, na putu da neki projekat bude dio kapitalnog budžeta, jeste da ga lokalna uprava, odnosno potrošačka jedinica kandiduje kod Ministarstva finansija u propisanom roku. Takođe, kandidovani projekti moraju ispunjavati određene kriterijume, kao što su adekvatna tehnička dokumentacija, riješena imovinsko-pravna pitanja i druga.

Veoma je važno znati da Lista prioritetnih projekata sadrži samo nove projekte, koji će potencijalno prvi put biti uključeni u kapitalni budžet, dok se realizacija započetih višegodišnjih projekata nastavlja u skladu sa Zakonom o budžetu.

Koliko je Vlada Crne Gore posvećena razvoju sjevera dovoljno govore brojna gradilišta i na desetine započetih projekata koje smo već pomenuli.

RTCG: Možete li najaviti završetak nekih projekata u predstojećem periodu?

NUHODŽIĆ: Posebnu pažnju u proteklom periodu posvetili smo projektima u oblasti obrazovanja, imajuću u vidu da se primiče nova školska godina. Završili smo građevinske radove na sredšnjoj školi u Golubovcima i vrtiću u Tuzima, a pri kraju je uređenje i opremanje Fakulteta likovnih umjetnosti na cetinju, tako da će ta tri objekta biti spremna korišćenje početkom narednog mjeseca.

Biljana Radosavović, Radio Crne Gore