MBA I IPER

Dodatno urediti nove oblike udruživanja

Nacrt zakona o privrednim društvima donijeće izvjesne novine u smislu novog administriranja i troškova, iako ima prostora da se dodatno urede novi oblici udruživanja kakav je holding i bliže definiše društvo sa ograničenom odgovornošću, ocijenjeno je na okruglom stolu.

Predstavnik Montenegro biznis alijanse (MBA), Rade Bojović, kazao je da je Nacrt zakona o privrednim društvima jedan od najznačajnijih u svakoj državi.

"Trebalo je od početka formirati mnogo širu radnu grupu kako bi se kasnije izbjegli bilo kakvi stručni sporovi i čitavi proces olakšao", rekao je Bojović na okruglom stolu o analizi tog akta koji je organozovala MBA i Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER).

Vlada je Nacrt zakona usvojila sredinom 2017. godine nakon čega je sprovedena javna rasprava tokom koje je stiglo preko 320 komentara. Sada je u toku usaglašavanje tih komentara sa Evropskom komisijom (EK).

Bojović je naveo da novi zakon na neki način predstavlja raskid sa dosadašnjom praksom, odnosno sa zakonom koji je donesen 2002. godine.

"Zakon treba usklađivati sa direktivama Evropske unije (EU), kojih je pregršt. Međutim, nemate nijednu evropsku direktivu koja reguliše najznačajniji oblik privrednog društva, a to je društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO)", rekao je Bojović.

On je saopštio da je tih društava u EU preko 12 miliona.

"Kod nas je, od ukupnog broja registrovanih preduzeća, preko 90 odsto DOO-a, jednočlanih ili višečlanih", naveo je Bojović.

On je rekao da je DOO, kao najznačajniji oblik udruživanja, u relativno maloj mjeri regulisan nekom posebnom direktivom EU.

"Treba graditi propise koji će u Crnoj Gori olakšati i pojednostaviti biznis i na bazi toga privlačiti strane investitore. Ovaj zakon će značiti nešto novog administriranja i novih troškova", tvrdi Bojović.

Prema njegovim riječima, zakonom bi trebalo preciznije definisati status Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS).

"Ovaj zakon nije riješio ni neke oblike komplikovanijeg biznisa. Ni on, kao ni važeći zakon, ne poznaje holdinge, kao opšte-komplikovane poslovne strukture. To govorim zbog stranih investitora koji se često interesuju da registruju takvu formu, a to nije moguće po našem zakonodavstvu", dodao je Bojović.

Predstavnik Ministarstva ekonomije, Goran Nikolić, rekao je da je Nacrt zakona o privrednim društvima od presudne važnosti za razvoj preduzeća, ekonomije i konkurentnosti zemlje.

"Dosadašnji zakon redovno je usaglašavan sa većinom ključnih promjena u privrednom pravu EU, a izmjenama i dopunama iz 2011. godine ostvaren je visok stepen usaglašenosti", poručio je Nikolić.

Ubrzo je, kako je dodao, ocijenjeno da je neophodno donijeti novi, sveobuhvatni zakon o privrednim društvima.

"U pripremi novog zakona korišćena su komparativna iskustva razvijenih i zemalja u regionu. Ključni cilj usklađivanja zakona s pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti jeste stvaranje uslova poslovanja koji će svim preduzećima omogućiti da postanu ravnopravan učesnik na jedinstvenom evropskom ekonomskom prostoru", naveo je Nikolić.

Predstavnica Poreske uprave (PU), Dušanka Vujisić, kazala je da su iz te institucije uputili dosta primjedbi na Nacrt zakona, od kojih neke nijesu uvažene.

"Dali smo predlog da se prilikom podnošenja zahtjeva za dobrovoljnu likvidaciju preduzeća malo usloži taj proces, pa da negdje postoji podatak o postojanju eventualnog duga prema državi, ukoliko ga ima, ili prema ostalim povjeriocima, jer smo svakodnevno u praksi imali likvidacije velikog broja društava", kazala je Vujisić.

U PU smatraju i da treba detaljno regulisati situacije gdje se, nakon uvođenja stečaja u neku kompaniju, formira novo društvo sa istim članovima, poslovima i istom djelatnošću.