Maša Mališić Ljumović

juli iz rusije

HIV pozitivna migrantkinja u Crnoj Gori: Imate dobru njegu, zastarjelu terapiju

Juli Ufimtseva jedna je od mnogobrojnih migranata koji su iz Rusije došli u Crnu Goru. Njena situacija je drugačija budući da je inficirana HIV-om. Za Portal RTCG kaže da naša zemlja dobro brine o HIV pozitivnim strancima, ali smatra da koristimo zastarjelu terapiju. Upozorava da prilivom migranata i slabom prevencijom i edukacijom, broj zaraženih može znatno da se uveća.

Crna Gora se od februara 2022. godine  suočava sa značajnim prilivom migranata, pretežno iz Rusije i Ukrajine, pa su tokom te godine, od ukupno 40 novoregistrovanih HIV/AIDS slučajeva, devet bile osobe sa prethodno utvrđenom infekcijom u zemlji porijekla, saopštili su za Portal iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Ističu da su te osobe nastavile liječenje u Crnoj Gori, a da ih je najviše iz Rusije. 

“Tokom 2023, od ukupno 54 registrovana HIV/AIDS slučaja, njih 21 ima već prethodno potvrđenu infekciju i bili su na terapiji u zemlji porijekla, a 2023. nastavljaju liječenje u Crnoj Gori, najveći broj iz Rusije, pojedinačni slučajevi iz Ukrajine, Turske i drugih zemalja”, kazali su iz IJZ-a. 

Kada je otkrila da je zaražena prve dvije godine, 35-godišnja Juli nije mogla da povjeruje.

“Nikada nisam bila “rizična” grupa ljudi. Zato nisam mogla da povjerujem i testirala sam se na HIV 10 puta. Svakom se može desiti, starijim ljudima, djeci, trudnim ženama. Zato mislim da o tome treba pričati otvoreno”, kaže ona.

Da bi dobila željenu terapiju u svojoj zemlji, morala je da angažuje advokata. 

“Koristim terapiju *Genvoya* već dvije godine. Po mom mišljenju je najbolja, ali sam morala da se borim i angažujem advokata kako bih dobila priliku da je koristim”, priča nam Julija. 

Čim je sletjela u Crnu Goru kontaktirala je Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti u Podgorici. 

“Razgovarala sam sa direktorkom HIV Cenra, Aleksandrom. Ispričala sam joj moju situaciju. Rekla mi je da nijesam prva HIV pozitivna Ruskinja koja je došla u Crnu Goru. Rekla mi je da vaša zemlja može da pomogne HIV pozitivnim osobama koje imaju “zvaničan status” u Crnoj Gori poput ponude za posao ili ostanak sa statusom izbjeglice, pa sam riješila taj status po njenom savjetu”, kaže Ruskinja i dodaje da  ima političku zaštitu. 

Do sada nije dobijala terapiju u Crnoj Gori zato što ima svoju za još dva mjeseca. 

“Šta iskreno mislim o HIV zdravstvenoj njezi u Crnoj Gori? Pozitivno je što lako dođemo do doktora i ostajemo u kontaktu sa nim. Najveći minus je zastarjela terapija. Nemaju moju vrstu terapije koja podrazumijeva da se pije jedna pilula dnevno i nema nus pojave. Pri tom je prilično jeftina”, kaže ona.

Ističe da se kod nas koristi samo osnovna, stara terapiju.

“Pije se šest pilula dnevno i javljaju se razna neželjena dejstva kao što su visok pritisak, anksioznost, i tako dalje”, priča migrantkinja. 

Smatra da je HIV velika prijetnja za Crnu Goru, budući da je mala zemlja, a da je izložena velikom prilivu migranata.

Naglašava da je 2019. godine u Rusiji zabilježeno milion HIV pozitivnih, a da je zbog stigme taj broj 2023. udvostručen.

“Širi se brzo zbog manjka informacija o virusu, manjka seksualne edukacije i manjka dobrog tretmana HIV-a”, kaže ona. 

Istu sliku vidi u Crnoj Gori. 

“Broj zaraženih može da naraste u Crnoj Gori brzo baš kao u Rusiji i Ukrajini. Broj migranata koji dolazi može ubrzatui proces”, ističe Juli koja boravi u Crnoj Gori. 

Zato želi da govori o HIV-u otvoreno i da spasi živote.

 “Želim da radim u sistemu zdravstvene zaštite u dijelu koji se bavi HIV inficiranim osobama. Vjerujem da moje iskustvo može biti od pomoći u Crnoj Gori”, istakla je Julija.

U Institutu kažu da je prijavljivanje HIV infekcije, obolijevanja od AIDS-a i smrti obavezno prema zakonskim propisima Crne Gore.

“Institut za javno zdravlje (Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti) vodi Registar za HIV/AIDS koji objedinjuje podatke od značaja za praćenje kretanja HIV infekcije i na osnovu tih podataka moguće je i procjenjivati i pratiti incidenciju i prevalenciju HIV-a, kao i dostizanje ciljeva”, kažu iz IJZ-a.

U Registar se unose sve osobe kod kojih je potvrđena HIV infekcija, a imaju regulisan status boravka u Crnoj Gori, što uključuje osobe koje po prvi put dijagnostikuju HIV infekciju i osobe koje imaju potvrđenu infekciju od ranije u zemlji porijekla, a u Crnoj Gori nastavljaju sa liječenjem.

“Liječenje HIV infekcije je centralizovano i dostupno je na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog Centra Crne Gore u Podgorici. Liječenje je, uključujući i dijagnostikovanje HIV infekcije, dostupno i besplatno za sve osobe koje su osigurane od strane Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, što podrazumijeva državljane i strance sa regulisanim statusom boravka”, navodi se u odgovoru.

Terapija je dostupna i osobama iz Ukrajine na osnovu Odluke o odobravanju privremene zaštite državljanima iz Ukrajine.

“Licima bez državljanstva kojima je posljednje boravište bilo u Ukrajini i licima kojima je Ukrajina odobrila međunarodnu zaštitu, a koja se ne mogu vratiti u Ukrajinu, koji su bili prisiljeni da je napuste zbog oružanih sukoba, odnosno u zemlju porijekla”, objašnjavaju iz Instituta.

Odluka je donijeta u martu 2022. godine na osnovu Zakona o Međunarodnoj iprivremenoj zaštiti, a na predlog Evropske Komisije.

“Nakon 2015. godine u Crnoj Gori je uvedena strategija "treat all" za liječenje HIV infekcije i ART (antiretrovirusna terapija) se uvodi svim osobama kod kojih je potvrđena HIV infekcija, pri čemu se ART započinje na osnovu mišljenja konzilijuma infektologa Kliničkog centra Crne Gore”, kazali su iz IJZ-a.

Ljekovi se podižu u apoteci ZU Apoteke Crne Gore "Montefarm".

“Antiretrovirusni lijekovi se u Crnoj Gori ne nalaze na slobodnom tržištu i mogu se podići samo sa receptom”objasnili su iz IJZ-a.