[ Jelena Milutinović ]

UOČI PRAJDA

U Crnoj Gori LGBT osobe žive slobodnije nego prije deceniju

Nedjelja za nama je u znaku Prajda, a u subotu se održava Prajd po 11. put u Glavnom gradu.

Tim povodom smo razgovarali sa predstavnicima triju organizacija koje se bave pravima LGBTQ+ osoba.

Gdje je LGBT zajednica 11 godina nakon prvog Prajda? Od postignutog čime ste zadovoljni, a šta je to na čemu je potrebno da se radi? Kako procjenujete status LGBT zajednice u Crnoj Gori?

Miloš Knežević (Queer Montenegro):

Poslije 10 godina od kako je organizovan prvi Montenegro Prajd u Podgorici, pa do sada urađeno je dosta toga po pitanju unapređenja kvaliteta života LGBTIQ+ zajednice u Crnoj Gori.

Upravo Prajd kao jedan događaj od velikog značaja za sve nas LGBTIQ+ osobe, ali i cijeli aktivistički pokret u našem društvu, je odličan pokazatelj toga kako se na jedan miran, dostojanstven i građanski način može iskazati nezadovoljstvo sistemom i kako se mogu stvari mijenjati na bolje.

Trenutno u Crnoj Gori LGBTIQ+ osobe mogu živjeti slobodnije nego što je to bilo prije 10 godina.

Veliki broj slučajeva govora mržnje na društvenim mrežama, kao i u komentarima na medijskim portalima.

Napadi na naše prostorije, kao i na naše aktiviste/kinje nam govore koliko nas trenutno stanje tolerancije ne može utješiti da živimo ravnopravno.

Neadekvatno procesuiranje prijavljenih slučajeva diskriminacije nad LGBTIQ+ osobama, nemanje adekvatne podrške u domenu zdravstvene zaštite, neadekvatna primjena glavnih strateških dokumenata koje se tiču LGBTIQ+ osoba, nemogućnost održavanja stalnih servisa podrške za LGBTIQ+ osobe, slaba zastupljenost LGBTIQ+ tema u formalnom obrazovnom sistemu kao i neusklaðenost zakona koji omoguæavaju LGBTIQ+ osobama da žive svoj pun potencijal su problemi sa kojima se svakodnevno susrijeæemo i na koje često ukazujemo crnogorskoj javnosti.

Međutim, sistemskog odgovora na naše probleme još uvije nema. I upravo je to negiranje od strane institucija sistema ono što koèi LGBTIQ+ zajednicu da živi ravnopravno u crnogorskom društvu

Milica Špajak (LGBT forum Progres):

Od 2013. godine, kada je LGBT Forum Progres organizovao prvu Paradu ponosa u Crnoj Gori – „SeaSide Pride“ u Budvi – kao prelomni trenutak za vidljivost i prihvatanje same zajednice, stvorena je znaèajna platforma za razvoj javnog predstavljanja LGBTI osoba u Crnoj Gori.

Danas, više od deceniju nakon prvog Prajda, LGBTI osobe u Crnoj Gori su u dosta boljem položaju nego što je to bio sluèaj u prvim danima aktivizma, čemu su umnogome doprinijeli programi i aktivnosti organizacija civilnog društva.

Meðutim, prostor za unapreðenje statusa LGBTI osoba je i dalje ogroman - imajuæi u vidu da je LGBTI zajednica danas više zastupljena u javnom prostoru, povećan je i intezitet govora mržnje, diskriminacije i nasilja.

Upravo ovo ukazuje na potrebu za daljim radom na edukaciji, osnaživanju, i jačanju zakonskih okvira kako bi se oblikovalo društvo u kojem će svaka osoba, bez obzira na seksualnu orjentaciju i/ili rodni identitet, živjeti bez straha.

Jedan od najvažnijih koraka u borbi za LGBTI ljudska prava u Crnoj Gori rezultirao je usvajanjem Zakona o životnim partnerstvima lica istog pola, koji predstavlja značajan napredak za sve LGBTI osobe u smislu prepoznavanja pravnog statusa zajednica.

Meðutim, kako bi se ostvarila potpuna ravnopravnost u primjeni zakona, neophodne su izmjene i dopune drugih zakona kako bi se osigurala puna efikasnost Zakona o životnim partnerstvima.

Dalje, pored promjena u zakonodavstvu, kontinuirano podizanje svijesti samih LGBTI osoba je od izuzetne važnosti, što uključuje osnaživanje pojedinaca/ki da se oslobode tradicionalno nametnutih društvenih normi i vrijednosti, te da žive svoje živote otvoreno, slobodno i ravnopravno, kao jednaki graðani/ke crnogorskog društva.

Asocijacija Spektra

LGBTIQ zajednica u Crnoj Gori je prešla dug put za ovih 11 godina. Ono čime smo najviše zadovoljni je upravo jaèanje kvir pokreta i naša aktivnost u borbi za demokratsko društvo, jednakost, slobodu i dostojanstvo svih graðana i graðanki Crne Gore.

Naša zajednica je sve vidljivija i aktivnija, uprkos činjenici da se suoèava ne samo sa stagnacijom procesa unapreðenja ljudskih prava, već i uvoðenjem novih diskriminatornih praksi, kao što je Pravilnik o medicinski potpomognutoj oplodnji Ministarstva zdravlja, koji ogranièava moguænost ženama koje su u istopolnim partnerstvima da ostvare svoja reproduktivna prava.

Ono na čemu je ključno raditi je usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranom na samoodredjenju.

Pored toga, ono što su ključne potrebe LGBTIQ zajednice je usklađivanje zakonodavnog okvira kako bi Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola konačno mogao da se implementira u praksi tri godine nakon usvajanja, te rješavanje nestašice hormonske terapije estradiol koji je neophodan trans ženama, a koja izostaje zbog zatvorenih vrata Ministarstva zdravlja u odnosu na ovo pitanje preko sedam godina.

LGBTIQ zajednica u Crnoj Gori je prešla dug put za ovih 11 godina. Ono čime smo najviše zadovoljni je upravo jačanje kvir pokreta i naša aktivnost u borbi za demokratsko društvo, jednakost, slobodu i dostojanstvo svih graðana i graðanki Crne Gore.

Naša zajednica je sve vidljivija i aktivnija, uprkos činjenici da se suoèava ne samo sa stagnacijom procesa unapređenja ljudskih prava, veæ i uvođenjem novih diskriminatornih praksi, kao što je Pravilnik o medicinski potpomognutoj oplodnji Ministarstva zdravlja, koji ograničava moguænost ženama koje su u istopolnim partnerstvima da ostvare svoja reproduktivna prava.

Ono na čemu je ključno raditi je usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranom na samoodreðenju.

Pored toga, ono što su ključne potrebe LGBTIQ zajednice je usklađivanje zakonodavnog okvira kako bi Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola konačno mogao da se implementira u praksi tri godine nakon usvajanja, te rješavanje nestašice hormonske terapije estradiol koji je neophodan trans ženama, a koja izostaje zbog zatvorenih vrata Ministarstva zdravlja u odnosu na ovo pitanje preko sedam godina.

Nedavno je u medijima objavljeno koliko je bilo slučajeva diskriminacije LGBT osoba. Koliko ste zadovoljni reakcijama i saradnjom sa pravosudnim organima u procesuiranju osoba koje su počinioci nasilja nad LGBT osobama?

Miloš Knežević(Queer Montenegro)

Ja kao i ostale LGBTIQ+ osobe imam veoma malo povjerenja da će institucije sistema adekvatno odgovoriti na pristup pravdi koji zahtijevamo a koji ne traži ništa više od bilo kojeg prava svakog građanina/ke Crne Gore.

Veæina slučajeva u kojima su LGBTIQ osobe oštećena strana bude procesuirana u prekršajnom, a rijetko u krivičnom postupku, i to najčešće primjenom Zakona o javnom redu i miru, a ne Zakona o zabrani diskriminacije.

Jednak pristup pravdi za LGBTIQ+ osobe je ključan za zaštitu naših prava, eliminaciju diskriminacije, prevenciju nasilju, poboljšanje mentalnog zdravlja i izgradnju inkluzivnog društva koje poštuje sve građane i građanke.

Jednak pristup pravdi za LGBTIQ+ osobe je ključan za zaštitu njihovih prava, eliminaciju diskriminacije, prevenciju nasilja, poboljšanje mentalnog zdravlja i izgradnju inkluzivnog društva koje poštuje sve svoje građane i graðanke.

Efikasna pravna zaštita najranjivijih, socijalno ugroženih kategorija stanovništva važan je faktor koji osigurava poštovanje principa jednakosti i nediskriminacije, koji podrazumijevaju jednakost svih osoba pred zakonom.

Milica Špajak (LGBT forum Progres)

Kada je u pitanju saradnja sa pravosudnim organima, LGBT Forum Progres veæ godinama djeluje na polju izgradnje kapaciteta i profesionalne edukacije zaposlenih u sektoru policije, tužilaštva i sudstva.

Nakon desetina realizovanih treninga za policijske službenike/ce na nivou gotovo svake opštine, moramo se pohvaliti izuzetnom saradnjom i komunikacijom sa Upravom policije, kada je u pitanju rad sa žrtvama nasilja, podrška LGBTI osobama, rad na terenu i slièno.

Predstavnici LGBT Foruma Progres u 2023. godini do sada su podnijeli 114 prijava za govor mržnje usmjeren prema LGBTI osobama na društvenim mrežama, od kojih je veæina dobila epilog pred nadležnim organima, što nas ohrabruje i pokazuje spremnost institucija sistema u zajednièkoj borbi za tolerantno i jednako društvo.

Asocijacija Spektra:

Uprkos dugogodišnjoj edukaciji pravosudnih organa, i dalje nemamo adekvatno niti procesuiranje niti sankcionisanje govora mržnje i zločina iz mržnje. Za slučajeve nasilja, kazne su blage, umjesto adekvatne i odvraæajuæe, uz prilièno dehumanizujuæe sudske procese, što pokazuju brojne analize

Broj sluèčajeva nasilja i diskriminacije raste, što nije iznenađujuće, kad se uzme u obzir prilično radikalizovana društvena situacija i društveno nezadovoljstvo kontinuiranom političkom nestabilnošću, rastom siromaštva, te institucionalnim problemima.

Takoðe, značajno je pomenuti da je bilo slučajeva prijavljivanja prijetnji smrću, poput onih Danijelu Kaleziću, koje nikad nijesu dobile epilog niti su poèinioci naðeni, kao i sluèajeva napada na dom trans aktivista, napada na LGBTIQ Drop in centar i brojni drugi.

U svim ovim slučajevima, epilog nije bio zadovoljavajući, a podrška LGBTIQ zajednici, te osuda nasilja od strane donosioca odluka je u velikom broju slučajeva izostala.

Koju poruku biste uputili LGBTIQ osobama?

Miloš Knežević (Queer Montenegro)

LGBTIQ+ osobama u Crnoj Gori želim uputiti poruku da nisu sami/e i da zajedno možemo postići mnogo na putu prema jednakosti i punom poštovanju nas, bez obzira na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.

Naša autentičnost i hrabrost da budemo ono što jesmo su naša snaga, a ljubav koju dijelimo zaslužuje svako poštovanje i podršku.ne smijemo dopustiti strahu da vlada vašim životom.

Umjesto toga, moramo biti ponosni na sebe.To je prava istinska osnova za stvaranje društva koje cijeni razlièitosti i pruža jednake šanse svima. Neka ovaj Prajd još jednom bude trenutak zajedništva, solidarnosti i nadanja.

Neka bude trenutak kada zajedno koristimo svoje glasove kako bismo izgradili društvo u kojem svako ima pravo da bude ono što jeste, bez straha od osude. Neka bude trenutak kada zajedno radimo na ostvarivanju jednakih prava za sve.

Milica Špajak (LGBT forum Progres)

Kao socijalna radnica, uputila bih LGBTI osobama u Crnoj Gori poruku da njihova seksualna orijentacija ili rodni identitet ne treba da utiče na to kako i koliko sebe vrednuju i cijene, već da su jednako važni kao i svi ostali graðani i graðanke Crne Gore.

Pozivam sve LGBTI osobe da se informišu o svojim pravima i budu aktivni učesnici/e društva, što predstavlja prvi i najvažniji korak u svim budućim promjenama.

Asocijacija Spektra

Poručujemo svim LGBTIQ osobama da je život jedan da se živi u strahu i sramu. Strah i sram jačaju u izolaciji, a slobodan i autentičan život je neprocjenjiv i neuporediv sa bilo kakvim drugim oblikom života.

Zajedno ćemo šetati na Prajdu 21. oktobra, sa našim sugrađanima i sugrađankama, da poručimo kako je Prajd protest za cijelo društvo i odraz hrabrosti društva da se bori za sebe, za dostojanstvene života svih, a ne samo privilegovanih.

Šetaćemo za samoodreðenje - neprikosnoveno pravo i preduslov života, slobode, poštovanja i jednakosti.